1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravi izazov nije financijska kriza već opasnost od recesije

Alen Legović, Bruxelles18. listopada 2008

Još prije samo nekoliko tjedana jednako je bilo nezamislivo da će velike investicijske banke u SAD-u u potpunosti nestati s financijskih tržišta kao i to da EU Wall Streetu mora pokazati kako riješiti financijsku krizu.

https://p.dw.com/p/FbjA
Zastava Europske unije ispred zgrade Europskog vijeća u Bruxellesu
EU pokazuje SAD-u kako se rješava svjetska financijska krizaFoto: AP

U ovako teškoj situaciji odjednom se nazire i osjeća duh političke Unije koji se širi po glavnim gradovima zemalja članica. Umjesto beskonačnih rasprava i beskorisnih kompromisa odjednom imamo rezultate koji su dojmljivi: štediše su dobile sigurnost i jamstva za svoju ušteđevinu, a banke su dobile garancije za davanje kredita drugim bankama.

Euro je spriječio još veću krizu

Znak eura kao uzdanice društva, trgovine i banaka
Stručnjaci se slažu da bi bez eura financijska kriza bila još težaFoto: picture-alliance / Helga Lade Fotoagentur GmbH

Polako ali sigurno postaje svima jasno da je euro vjerojatno spriječio još veću krizu, primjerice špekulacije s valutama malih zemalja kao što je to bio slučaj devedesetih godina prošloga stoljeća i političkih podjela te kriznog menadžmenta koji je uslijedio nakon toga.

Međutim, nije financijska kriza ta koja ozbiljno iskušava euro već recesija koja ozbiljno prijeti, a to je pokazala rasprava na sastanku na vrhu Europske unije. Talijansko gospodarstvo je sada sasvim sigurmo da se nalazi na početku vrlo ozbiljnog ekonomskog pada, i zbog toga nije u stanju ispuniti europske ciljeve oko klime, primjetio je premijer Silvio Berlusconi.

Euro ne dozvoljava devalvaciju

Jean Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke i Jean Claude Junker, šef eurozone i premijer Luxembourga
Jean Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke i Jean Claude Junker, šef eurozone i premijer LuxembourgaFoto: AP

Euro kao zajednička valuta oduzima šefovima država i vlada najefikasniji instrument kako kratkoročno industriju učiniti konkuretnijom – a to je devalvacija koju nije samo Italija rado koristila u kriznim vremenima. Od prve godine kada je euro uveden kao valuta za knjiženje (1999. godine), prosječni troškovi plaća u brutto-iznosu za proizvodnju nekog proizvoda u Italiji povećali su se za 23 posto, u Španjolskoj za 25, a u Portugalu za 26 posto, no u Njemačkoj su oni porasli za samo dva,u Austriji primjerice za samo pet posto. Ovako velika razlika ima nekoliko uzroka: vrlo suzdržanu politiku plaća u Njemačkoj i Austriji (što uključuje i nanošenje štete potražnji na domaćem tržištu), ali istodobno i veliku dobit u produktivnosti industrije u odnosu na južnoeuropske konkurente.

Jeftina roba iz zemalja s konkuretnom proizvodnjom

U supermarketu žena s košaricom kupuje prehrambene proizvode
U kriznim vremenima potrošači kupuju jeftinije proizvodeFoto: AP

Na taj način dolazi do velikih promjena u trgovini i dobiti. Prednosti koje nastaju visinom troškova donose više izvoza a manje uvoza – na trošak zemalja s većom cijenom po proizvedenom komadu proizvoda. Ovakav razvoj sada izlazi još više do izražaja zbog smanjenja gospodarskog rasta i recesije koja prijeti: Poduzeća i potrošači u lošim vremenima pojačano kupuju jeftine proizvode iz zemalja koje imaju konkuretntnu proizvodnju. A manje konkuretna poduzeća imaju ujedno i manje financijske rezerve kako bi premostila krizna vremena.

Napuštanje eurozone nije rješenje

Ovo je vrlo složena situacija za politiku: devalvacija eura koja bi bila spas, nije moguća. Time se, s desnog i lijevog političkog spektra zemalja eurozone u kojima vlada kriza, ubacuje u igru još jedna mogućnost, a to je napuštanje eurozone. No to bi samo bilo liječenje simptoma ali ne i uzroka. Na taj način bi se konzervirale one strukture koje više nisu konkurentne. Ako se ostane u eurozoni i zajedničkoj valuti gospodarstvo je podvrgnuto liječenju primjenom drastičnih sredstava, a to znači da je, na kraju, tko preživi - konkurentan. A to je zapravo interes svih.