Pravoslavni Uskrs u znaku koronavirusa

U nekim zemljama istočne i jugoistočne Europe crkve će ostati zatvorene, u drugima neće. U cilju zaštite stanovništva od koronavirusa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić produžio je policijski sat do utorka u pet ujutro.

Ta odluka se proti volji Sinoda Srpske pravoslavne crkve. Sinod je zamolio predsjednika Vučića da odobri privremeni prekid zabrane kretanja na dan pravoslavnog Uskrsa od pet do deset sati ujutro. Tako bi se vjernicima pružila prilika da prisustvuju uskrsnoj liturgiji. Ali vlada je ostala nepokolebljiva.

Kao i u susjednoj Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Grčkoj, u Srbiji neće biti uskrsnih liturgija iz straha da se virus korone ne proširi u crkvama punima ljudi. Vlasti u Beogradu ukazuju i da je Episkop Valjevski Milutin preminuo od posljedica koronavirusa.

Izdaja Krista?

Braća po vjeri u Rusiji ne ponašaju se isto kao Beogradska patrijaršija. Patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril već je krajem ožujka zatražio od vjernika da prestanu ići u crkvu. U propovijedi se pozvao na primjer Svete Marije Egipatske koja je živjela u pustinji, istočno od rijeke Jordan u 4. stoljeću. Tamo se naselila i provela na desetke godina, nije išla u crkvu da bi primila pričest a na kraju je, zahvaljujući potpunoj promjeni života i predanosti Bogu, proglašena kršćanskom sveticom.

"Ne izdajete Krista ako ne idete u crkvu, Krista izdajete samo ako se netko razboli zbog vas", rekao je početkom travnja šef Odjela vanjskih poslova Moskovske patrijaršije mitropolit Ilarion (Hilarion). Crkve ostaju preko Uskrsa zatvorene za veća okupljanja vjernika. U Rusiji i Ukrajini je već nekoliko svećenika i monaha umrlo od posljedica koronavirusa.

I u Rumunjskoj su crkve ostale zatvorene – uskrsna liturgija obavlja se zbog zabrane kretanja bez vjernika. Zapaljen plamen svijeće na liturgiji, svećenici će kao uskrsnu svjetlost nositi s maskom i rukavicama - od kuće do kuće, iz stana u stan – onako kako požele vjernici. Policija bi trebala osigurati red i brinuti se da se poštuju propisi o zaštiti od infekcije. To su posebnim protokolom dogovorili Ministarstvo unutrašnjih poslova i Patrijaršija.

Razgovarano je i o tome može li se tradicionalna uskrsna pogača dijeliti izvan crkve. Rumunjski predsjednik Klaus Johannis izjasnio se protiv toga, zbog visokog rizika od infekcije. Prema posljednjoj izmjeni protokola, uskrsna pogača bi se trebala dijeliti od kuće do kuće.

"Egzistencijalna tema"

U Gruziji je situacija drugačija. Tamo se Patrijarh izborio u odnosu na sumnje koje je imala vlada, tako da velike crkve ostaju otvorene – čak i za velika okupljanja ljudi. I to sve usprkos činjenici da se koronavirus sve više širi po ovoj zemlji i da je zaražen i jedan svećenik. Međutim, između vjernika mora biti rastojanje od dva metra. Boravak u malim crkvama dozvoljen je samo svećenstvu.

U Gruziji je zapravo na snazi zakon kojim se zabranjuje okupljanje više od tri osobe. Međutim, premijer Giorgi Gakharia ipak je bio za to da crkve na Uskrs ostanu otvorene. "Razgovaramo o egzistencijalnom pitanju - za vladu i crkvu", rekao je on. "Vjernici bi sami i na vlastitu odgovornost trebali voditi brigu o svom zdravlju”, dodao je gruzijski šef vlade Gakharia i najavio da će uskrsnu liturgiju gledati na TV-u "od kuće".

Bugarska pravoslavna crkva također će ostaviti crkve otvorene tijekom praznika. Izborila se da se liturgije održavaju ispred crkava, na otvorenom. Tamo ljudi mogu držati razmak od dva metra. Neki pojedinačni episkopi su pozvali vjernike da ostanu kod kuće tijekom uskrsnih praznika.

Gotovo sve pravoslavne crkve, neovisno jedna od druge, odbile su preporuke stručnjaka i epidemiologa da koriste jednokratne žličice za pričest. U pravoslavlju je uobičajeno da tijekom liturgije svatko primi pričest iz iste posude i žlice. Stav grčkog pravoslavnog sinoda je reprezentativan za sve crkve: "Pričesti iz iste posude, kaleža života, ne može se prenijeti bolest."

Crkva vjeruje da u euharistiji, uz pomoć Duha Svetoga, vino i kruh postaju tijelo i krv Kristova. Mnogi doktori, ne samo u Grčkoj, na to gledaju drugačije. U konačnici, virus se prenosi kapljičnom infekcijom. Crkveni ljudi s tim u vezi ukazuju na udio alkohola u vinu. Sporno je li to dovoljno da se ubije virus.

Teško pronaći konsenzus

Kako se crkva treba nositi s virusom korone, nije samo predmet žestoke rasprave među svećenstvom, nego i među vjernicima. Na to ukazuje Thomas Bremer, profesor ekumene Istočne pravoslavne crkve i mirovnih studija na Sveučilištu u Münsteru.

"Postoje vjernici koji kažu da se vlastima ne treba pokoravati i da se moraju održavati božje službe i oni, koji žele slijediti preporuke državnih organa. To se odnosi i na katoličku crkvu”, rekao je profesor Bremer za DW. Dodatna otežavajuća okolnost je ta što u nekim pravoslavnim crkvama Patrijarh nema takvu moć kakvu ima Papa u Rimokatoličkoj crkvi. Patrijarh su često samo "prvi episkop", kaže profesor Bremer. Oni moraju pronaći konsenzus unutar Sinoda. To komplicira donošenje odluka.

Vladika Grigorije koji u Njemačkoj vodi oko 800.000 vjernika, pozdravio je mjere predostrožnosti koje je njemačka vlada poduzela kako bi zaštitila svoje građane. Eparhije za koje je on odgovoran, ostaju zatvorene. U svojoj uskrsnoj propovijedi on će govoriti o "žrtvi", koju vjernici moraju dati kako bi zaštitili svoje bližnje i sebe.

"U proteklih 2.000 godina postojala su razdoblje kada se kršćani nisu mogli okupljati u crkvama. Ali to nije oslabilo vjeru”, zaključio je vladika Grigorije.