Pred sudom u Haagu nije samo spor oko izraelske zaštitne ograde: što su ”okupirana područja"?

Opća skupština Ujedinjenih naroda u prosincu je prošle godine od Međunarodnog suda u Haagu zatražila da iznese svoje mišljenje o gradnji goleme zaštitne ograde koju prema Palestincima u Zapadnom Jordanu diže izraelska vlada, koja tvrdi da će time spriječiti infiltraciju atentatora samoubojica. Palestinci se pak žale da Izraelci podizanjem zida utvrđuju okupaciju uz aneksiju dodatnog palestinskog teritorija.

Trodnevna je rasprava na Međunarodnom sudu u Haagu pokazala koliko je tanka linija kojom moraju kročiti suci ove ugledne ustanove. Jasno se vidjelo kako je riječ zapravo o osjetljivom hodu po žici između politike, propagande i pravnog razmatranja. Pri tom je ovdje nije samo riječ o gradnji zaštitnoga zida. U jednome se mnogi slažu: njegovo podizanje ne bi toliko uzbuđivalo ako bi prolazio duž crte koja je utvrđena sporazumom o primirju iz 1949. godine i kada ne bi ulazio na palestinsko područje. Kada zid ne bi dijelio sela, uništavao polja i kada ne bi dodatno šikanirao Palestince. I kada taj sporni objekt ne bi služio i za zaštitu ilegalno sagrađenih naselja i tako predstavljao osnovom za eventualnu buduću granicu.

Sve to se kosi s međunarodnim konvencijama - bilo da su to međunarodni propisi o pravilima ratovanja ili da je to Četvrta ženevska konvencija. Jesu li područja nad kojima je Izrael 1967. preuzeo kontrolu u međunarodnopravnom kontekstu ”okupirana područja”? Izrael već godinama odlučno odbacuje tu tvrdnju: u Jeruzalemu se govori kako su ta područja ”sporna”. Međunarodni će sud stoga, u svojoj preporuci Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, morati ocijeniti i tu situaciju - je li riječ o okupaciji, kako se to odavno već promatra u svijetu, a što do sada nitko nije pravno obvezujuće utvrdio?

Jamačno će proći tjedni dok se suci ne usuglase oko formulacije, no jedva da postoji dvojba kako će ona izgledati: Govorit će o ”okupaciji” te pravima i obvezama okupatora. Puno onoga što Izrael godinama poduzima u tim područjima proturječi upravo tome: od formiranja židovskih naselja, preko otuđivanja arapskoga zemljišta i velikih prepreka koje se postavljaju palestinskom civilnom stanovništvu, pa konačno do sadašnje gradnje zaštitne ograde.

Odluke Međunarodnog suda doduše nisu obvezujuće, ali imaju svoju težinu. Bio bi to dovoljan razlog Izraelu da se zabrine, i to ne zbog toga što je sud navodno stao na jednu stranu, nego jedino zbog svojih i samo svojih vlastitih, izraelskih nepoštivanja međunarodnih konvencija i prava.