1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pred UN-om najveća reforma do sada

Klaus Dahmann27. lipnja 2005

Na summitu Ujedinjenih naroda u rujnu očekuje se najveća reforma ove organizacije u proteklih 60 godina. Kako bi do nje zaista i došlo, potrebna je dvotrećinska većina u Generalnoj skupštini. Stalne članice – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – pritom nemaju pravo na veto. No one su u mogućnosti reformu blokirati kasnije – ako samo jedna od ovih pet zemalja ne ratificira nove odluke, one ne mogu stupiti na snagu.

https://p.dw.com/p/9Yhi
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan na summit dolazi s prijedlogom paketa reformi.
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan na summit dolazi s prijedlogom paketa reformi.Foto: AP

Najspornija točka reforme svakako je proširenje Vijeća sigurnosti. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan predložio je dva međusobno različita modela. Jedan predviđa nove stalne članice, drugi ne. Njemačka, Japan, Indija i Brazil žele stalno mjesto u Vijeću i u posljednje vrijeme snažno lobiraju za svoj model proširenja. Činjenica da njime nisu oduševljene sve zemlje ne smeta njemačkog veleposlanika pri UN-u Guntera Pleugera: «Nikad neće biti konsenzusa oko ove rezolucije. Mi tražimo nešto drugo: tražimo što više glasova iznad dvotrećinske većine.»

Pleuger smatra da za tu opciju postoje dobre šanse. Međutim, u Generalnoj skupštini postoje i odlučni protivnici. Jedan od njih je pakistanski veleposlanik Munir Akram: «Činjenicu da već sada u Vijeću sigurnosti imamo pet stalnih članica ne smatramo posebno dobrom. Zbog toga mislimo da već postojeću grešku ne treba povećavati primanjem novih stalnih članica. To bi bio korak protiv svih zemalja koje ne bi trebale dobiti stalno mjesto. Smatramo to lošom idejom.»

SAD protiv proširenja Vijeća sigurnosti

A da je njemačko-japansko-indijsko-brazilski prijedlog loš, misle i Kinezi. SAD daju naslutiti da podržavaju Japan, no inače nisu za daljnje proširenje. Glavni tajnik nastoji spriječiti da prijepor oko Vijeća sigurnosti ugrozi čitav paket reformi i stoga neumorno poziva članice da ne propuste ovu povijesnu priliku: «Kako bi ispunili svoju zadaću, Ujedinjeni narodi moraju se prilagođavati realnostima sadašnjosti. Trebamo učinkovitu svjetsku organizaciju koja bi bila odgovorna i javnosti i vladama.»

No, reforma obuhvaća puno šire područje: primjerice, glasovat će se i o jasnoj definiciji terorizma. Tako više neće moći biti rasprave oko definiranja terorističkih napada na Bliskom istoku. Sebastian von Einsiedel, jedan od Annanovih savjetnika, smatra da reforme predstavljaju pravu prekretnicu: «Problem je u tome što islamske zemlje zahtijevaju uvođenje klauzule koja bi omogućavala pravo na otpor protiv ilegalne okupacije. Drugi problem je što također islamske zemlje zahtijevaju da u definiciju terorizma uđe i takozvani ‹državni terorizam›. Drugim riječima, to bi značilo da bi se terorizmom smatrale državne akcije, primjerice izraelske akcije na Zapadnoj obali ili u pojasu Gaze.»

Reforma UN-a regulira uporabu vojne sile

Osim toga, reforma bi trebala donijeti i jasnija pravila za uporabu vojne sile. «Sve to treba gledati kroz prizmu svađa oko rata u Iraku. Relevantnost Ujedinjenih naroda mnogi su dovodili u pitanje. Konsenzus oko pravila uporabe sile bio je prekršen.»

Dakle, ako – kao u slučaju Iraka – prijetnja nije jasno dokaziva, glavni tajnik predlaže opciju po kojoj tada Vijeće sigurnosti mora odobriti vojnu akciju. UN kao najviši autoritet na svijetu za SAD je zapravo crvena marama. Simon Chersterman, stručnjak za međunarodno pravo iz New Yorka, smatra kako je posve isključeno da će vlada u Washingtonu glasovati za gore navedeni pasus: «Pitanje je sljedeće: kako riješiti veliku stratešku dilemu našega vremena? SAD same izvršavaju gotovo polovinu svjetskih sigurnosnih zadataka, a ta najmoćnija zemlja svijeta u isto je vrijeme i najplašljivija zemlja ili, drugim riječima, smatra se najranjivijom zemljom na svijetu.»

Povjerenstvo UN-a za ljudska prava u Ženevi – vic

No, Annan u svom planu reformi ima i određene točke koje odgovaraju vladi u Washingtonu: na primjer, predlaže ukidanje Povjerenstva za ljudska prava u Ženevi, čije su članice zemlje poput Kine, Kube ili Zimbabvea. Kako kaže Simon Chesterman, Povjerenstvo je tako potpuno izgubilo ugled: «Povjerenstvo za ljudska prava sve više nalikuje vicu.»

Zbog toga se predlaže osnivanje novog, manjeg Vijeća za ljudska prava u kojega će biti birane samo zemlje koje su u stanju ispuniti osnovne standarde ljudskih prava.

Glavni tajnik Annan u rujnu se nada «vizionarskoj promjeni kursa». No, što će na kraju ostati od njegovog paketa reformi, samo zvijezde znaju.