Predavanja na srbijanskim fakultetima i na albanskom?

Nije sigurno hoće li ovaj pilot program srpskih vlasti i zaživjeti, budući da su vanjski odjeli Niškog sveučilišta smješteni u Medveđi koja je od Bujanovca i Preševa, gdje uglavnom žive potencijalni albanski studenti, udaljena 100 kilometara.

Suživot na jugu Srbije

Projekt Ministarstva prosvjete predviđa nastavu na srpskom i albanskom jeziku za ukupno 120 brucoša. Slobodan Drašković, predsjednik općine Medveđa, ne krije zadovoljstvo zbog ovog poteza vlasti. „Suživot Srba, Albanaca i Roma na području juga Srbije može se ostvariti i na ovaj način, odnosno, zajedničkim učenjem i zajedničkim školovanjem i životom koji se ovdje odvija“, naglašava Drašković.

Predstavnici vlasti u Bujanovcu i Preševu su ogorčeni što je prednost data udaljenoj Medveđi, a Šaip Kamberi, predsjednik općine Bujanovac navodi i drugi razlog: „Albancima to nije od koristi jer u Medveđi ove godine ima 16 maturanata albanske nacionalnosti. A za 16 osoba se ne može otvoriti fakultet.“

U Preševu i Bujanovcu svake godine tisuću Albanaca završi srednju školu, a oko 30 posto nastavi školovanje na fakultetima u Prištini, Tirani ili Tetovu. Potpredsjednik Koordinacijskog obora za jug Srbije Sima Gazikalović kaže da problem može biti brzo riješen. „Bujanovac i Preševo bi trebali osigurati prostorije za fakultet. Nadam se da će se u rujnu na to marljivije krenuti, te da će se i ovdje otvoriti fakulteti“, ističe Gazikalović.

Nepovjerljivi Albanci

Ali Kamberi ne vjeruje obećanjima srpske vlasti. „Ministar Marković je javno kritizirao općinske vlasti u Bujanovcu da ne mogu priskrbiti prostor za smještaj ureda javnog pravobranitelja. Prije dva mjeseca smo osigurali prostor koji sad stoji prazan. Što se tiče fakulteta, ako dobijemo odobrenje Ministarstva prosvjete, spremni smo da za tjedan dana dobijemo prostor“, uvjerava Kamberi.

Riza Halimi, poslanik u srpskoj skupštini i bivši predsjednik općine Preševo, sličnog je stjališta. „Nema političke volje, jer da je Ministarstvo bilo zainteresirano, u jednoj školskoj godini su se mogli pripremiti uvjeti i donijeti odluka“ naglašava Halimi.

Ademi Škelzen je koordinator Ureda za mlade Ministarstva za mladež i sport u Bujanovcu. Završio je ekonomski fakultet u Vranju i još ne može naći stalni posao. „Najveći problem Srba, Albanaca i Roma je – zapošljavanje. Mladi ljudi završavaju fakultete i odlaze u inozemstvo“, objašnajva Škelzen.

Autorica: Milica Ivanović

Odg. ur.: Zrinka Budimlija/ sk