1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prepreke stranim ulaganjima u Njemačkoj

Goran Goić, Berlin20. kolovoza 2008

Njemačka željeznica u rukama Amerikanaca? Pošta i Telekom u kineskom, a elektroprivreda u ruskom vlasništvu? Politički odgovornima se već i od same pomisli na takav scenarij ježi koža. No, tome bi ubrzo trebao doći kraj.

https://p.dw.com/p/F1eG
Kineski državni fondovi su puni kapitala i tragaju za mogućnostima unosnog ulaganja u inozemstvu
Državnim fondovima poput kineskih otežana kupovina njemačkih poduzećaFoto: Bilderbox.com/DW-Montage
Njemački ministar gospodarstva Michael Glos (CSU)
Michael Glos, njemački ministar gospodarstvaFoto: picture-alliance / dpa

Vlada u Berlinu je na današnjoj (20.8.) redovnoj sjednici usvojila prijedlog pooštrenja Zakona o vanjskoj trgovini koji bi državi dao pravo veta na prodaju strateški važnih poduzeća međunarodnim ulagačima. Svaki strani investitor koji bude htio preuzeti više od četvrtine udjela u nekoj njemačkoj tvrtki morat će tražiti odobrenje Ministarstva privrede. Ono će smjeti izreći zabranu, ako ocijeni da transakcija ugrožava nacionalne interese. No, to nipošto ne znači da se Njemačka odriče inozemnog kapitala, pojašnjava ministar gospodarstva Michael Glos (CSU): "Naša je zemlja bila i ostaje otvorena za strane ulagače. No, Njemačka kao i druge države, u ograničenim i iznimnim slučajevima, kada je ugrožena javna sigurnost i red, mora moći reagirati."

Teorija je jedno, praksa drugo

Središnjica njemačke podružnice tajvanske kompanije BenQ u Bochumu
Slučajevi poput BenQ-a ne bi se smjeli ponovitiFoto: AP

Novim odredbama ne bi bili pogođeni privatni ulagači, koliko god je njihov angažman na njemačkom tržištu u prošlosti nerijetko bio povezan s masovnim otpuštanjem radnika, već u prvome redu državni investicijski fondovi i firme koje ne posluju uvijek u skladu s čisto ekonomskim načelima. Time se želi spriječiti da, primjerice, ionako dominantna ruska državna petrokemija u potpunosti zavlada njemačkim energetskim sektorom ili da strane kompanije preuzimanjem telekomunikacijskih operatera poput Telekoma steknu uvid u osjetljive podatke i tehnologiju. No, to je teorija. U praksi bi zakon mogao biti primijenjen na svaki oblik nepoželjnog stranog ulaganja u Njemačkoj.

Njemačka industrija ogorčena

Predsjednik krovne udruge njemačke industrije BDI-a Jürgen Thumann
Jürgen Thumann, šef industrijskog lobijaFoto: AP

Njemačka se privreda svim snagama nastojala oduprijeti praksi koja je ranije važila isključivo za vojnu industriju i sada ogorčeno reagira na prijedlog pooštrenja zakona. "Stranci su nam potrebni. Oni moraju ulagati u Njemačkoj. Za otvaranje novih radnih mjesta nisu dovoljna vlastita ulaganja njemačke industrije", podsjeća predsjednik krovne organizacije njemačke industrije Jürgen Thumann. Stručnjaci s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, doduše, ne poriču opravdanost vladine inicijative, ali nove odredbe smatraju pretjeranima. Ravnatelj te ustanove Dennis Snower poručuje: "Neovisnost je vrlo važna. Ne smije nastati dojam kako politika može zadirati u privredu."