Prevencija umjesto panike

U slobodi putovanja u Europskoj uniji ne uživaju samo građani, nego se tome posebno vesele virusi i ostali uzročnici bolesti, kaže u šali Zsuzsanna Jakab direktorica tog Centra. To pokazuje da zemlje članice infekcijske bolesti ne mogu suzbiti na nacionalnoj razini. Stoga u toj jednoj od najmlađih agencija Euorpske unije pedesetak znanstvenika i službenika ima zadaću pratiti zaraze, raditi na njihovoj prevenciji i pružati tehničko-medicinske savjete. Glavni razlog za osnivanje te nadnacionalne ustanove, koja bi trebala zamijeniti prilično labavu mrežu zdravstvenih vlasti svih 25 zemalja članica, bio je zapravo SARS – teški akutni sindrom dišnoga sustava koji je prije tri godine izbio u Kini i počeo se širiti brzinom vjetra.

«Ovaj je Centar uspostavljen jer se u Europi spoznalo da na europskoj razini moramo pojačati obranu od epidemija i infektivnih bolesti, a upravo to i činimo» priča Zsuzsanna Jakab, koja se zajedno sa svojim kolegama trenutno bavi virusom ptičje gripe – osobito virusom H5N1, opasnim i za ljude. «Prilično smo uključeni, jer redovito se sastajemo i razgovaramo s veterinarima i dajemo upute kako se trebaju ponašati ljudi koji dolaze u kontakt sa zaraženim životinjama, u ovom slučaju s kokoškama» navodi Peet Tüll iz odjela za suzbijanje zaraza.

Pandemiju može izazvati svaki virus

Stručnjaci iz Stockholma upozravaju kako ne treba stvarati paniku. Rizik za ljude kod ptičje gripe je minimalan.Potpuno je nejasno hoće li virus koji bi mutirao tako da se može širiti i s čovjeka na čovjeka izazvati globalnu epidemiju gripe, ističe Tüll. Pandemiju može izazvati svaki virus. Zadaća je ovog Europskog centra izraditi krizne planove za slučaj svake moguće pandemije, objašnjava Jakab: «Proučavamo sve prevencijske planove, posjećujemo zemlje, pronalazimo pukotine i pokušavamo ih ispuniti, utvrđujemo postoji li u zemljama vodstvo na svim razinama, ne samo na ministarskoj razini i provjeravamo jesu li planovi kompatibilni.»

Sve te savjetodavne i nadzorne poslove Centar ne provodi samo kod ptičje gripe, nego i za pedesetak ostalih zaraznih bolesti. Za Peeta Tülla je bitno da njihova ustanova ne bude pogon za proizvodnju gomile nerazumljivih papira – čak ni krizni planovi i smjernice ne smiju biti previše debeli: «Prepreka u mnogim zemljama jest da administracija zdravstvenih ustanova vrlo dobro radi na izradi planova, ali medicinsko osoblje koje radi na terenu zauzeti su svakodnevnim poslovima i nisu pripremljeni za njih. Mi moramo povezati ta dva dijela kako bismo dobili koordinirano planiranje.»

EU tri godine intenzivno priprema krizne planove

Zemlje članice Europske unije već tri godine intenzivno rade na tome da se pripreme za pandemiju gripe, koja je u prošlome stoljeću izbila tri puta. Stanje priprema uopće nije toliko loše, iako pojedine zemlje moraju poboljšati uskladištenje lijekova protiv gripe, ocijenjuje Tüll. Ponekad mu je krivo što njihova agencija nikome ne može narediti što da čini – ne može uvesti kazne, ni donijeti propise: «Ovaj Centar nema zakonodavnu moć, ali može Europskoj komisiji i Vijeću dati smjernice i znanstvene savjete. A ministri zdravlja u Europi, sve zemlje članice imaju obvezu izraditi te planove.»

Ovih se dana u stockholmskom Centru za suzbijanje zaraznih bolesti provodi velika vježba – provjerava se krizni menadžment i komunikacijski kanali, a njihov moto je, kaže Peet Tüll, nadaj se najboljem, a pripremi se na najgore.