Prijepor oko Europskog ustava: Berlusconi predstavio kompromis
13. prosinca 2003Oglas
Sinoc je talijanski premijer Berlusconi predstavio kompromisni tekst Europskog ustava koji ne sadrži nacin odlucivanja dvostrukom vecinom u Europskom vijecu.
"Predstavljamo potpuno novi i kompletan tekst koji sadrži dogovor oko sastava Europske komisije i koji sadrži jednoglasnost oko najvažnijih tema, pri cemu je pitanje dvostruke vecine izostavljeno", rekao je Berlusconi. "Sa iznimkom jedne zemlje, jedne velike zemlje sve ostale clanice su se složile da se pitanje dvostruke vecine izostavi iz teksta", rekao je Berlusconi aludirajuci na Njemacku koja se žestoko zalagala za promjenu nacina odlucivanja u Europskom vijecu. Berlusconi je vodio pojedinacne razgovora sa svih 24 predstavnika do kasno u noc, a reakcije su bile razlicite. Švedski premijer Persson je optimist dok je luksmeburški premijer Juncker izjavio da još ne vidi nikakav napredak. Austrijska ministrica vanjskih poslova Ferrero-Waldner sinocnje razgovore ocijenila vrlo dramaticnim, a i britanski premijer Blair je izjavio kako su stajališta clanica još uvijek vrlo udaljena jedna od drugih. I zaista Njemacka i Francuska s jedne te Španjolska i Poljska s druge strane nisu dopustile nikakakav sadržajni pomak prvog dana summita. Kancelar Schroeder je porucio kako Njemacka nece pristati po svaku cijenu na ustav, a i predsjednik Chirac je rekao kako Francuska nece prihvatiti degenerirani rezultat. Ministar Fischer je porucio kako se oko središnjeg pitanja kako odlucivati u Europskom vijecu ne može vratiti unatrag i ignoritrati prijedlog Konventa. Unija sa 25 clanica ne može si dopustiti model blokada koji povlašcuje manjine. Poljski premijer Miller ne pokazuje spremnost na kompromis izjavivši kako je Poljska velika i ponosna nacija koja se ne bori samo za vlastite interese, a španjolska ministrica vanjskih poslova de Palacio je nakon dugih razgovora s Berlusconijem porucila kako njezina zemlja ostaje pri odlukama Sporazuma iz Nice. Dakle, ishod meduvladine konferencije o Ustavu o dalje potpuno otvoren i sve je moguce. Jucer na rubu bruxelleskog summita slovenski premijer Anton Rop je izjavio kako Slovenija podržava hrvatsku kandidaturu i prijam Hrvatske u EU. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel otišao još jedan korak dalje izjavivši ne samo da Slovenija podržava Hrvatsku na putu u punopravno clanstvo EU vec je rekao da ukoliko Hrvatska od Europske komisije dobije avis do ožujka 2004. vrlo je vjerojatno da ce Hrvatska zapoceti pregovore poslije lipanjskog summita. "U tom slucaju Hrvatska s Europskom komisijom ubrzano bi mogla ispregovarati sva poglavlja, a u tome ce Slovenija velikodušno pomoci Hrvatskoj", rekao je Rupel dodajuci kako bi time Hrvatska sustigla Bugarsku i Rumunjsku koje su u svojim ambicijama istaknule da žele biti clanice Europske Unije 1. sijecnja 2007. godine.
"Predstavljamo potpuno novi i kompletan tekst koji sadrži dogovor oko sastava Europske komisije i koji sadrži jednoglasnost oko najvažnijih tema, pri cemu je pitanje dvostruke vecine izostavljeno", rekao je Berlusconi. "Sa iznimkom jedne zemlje, jedne velike zemlje sve ostale clanice su se složile da se pitanje dvostruke vecine izostavi iz teksta", rekao je Berlusconi aludirajuci na Njemacku koja se žestoko zalagala za promjenu nacina odlucivanja u Europskom vijecu. Berlusconi je vodio pojedinacne razgovora sa svih 24 predstavnika do kasno u noc, a reakcije su bile razlicite. Švedski premijer Persson je optimist dok je luksmeburški premijer Juncker izjavio da još ne vidi nikakav napredak. Austrijska ministrica vanjskih poslova Ferrero-Waldner sinocnje razgovore ocijenila vrlo dramaticnim, a i britanski premijer Blair je izjavio kako su stajališta clanica još uvijek vrlo udaljena jedna od drugih. I zaista Njemacka i Francuska s jedne te Španjolska i Poljska s druge strane nisu dopustile nikakakav sadržajni pomak prvog dana summita. Kancelar Schroeder je porucio kako Njemacka nece pristati po svaku cijenu na ustav, a i predsjednik Chirac je rekao kako Francuska nece prihvatiti degenerirani rezultat. Ministar Fischer je porucio kako se oko središnjeg pitanja kako odlucivati u Europskom vijecu ne može vratiti unatrag i ignoritrati prijedlog Konventa. Unija sa 25 clanica ne može si dopustiti model blokada koji povlašcuje manjine. Poljski premijer Miller ne pokazuje spremnost na kompromis izjavivši kako je Poljska velika i ponosna nacija koja se ne bori samo za vlastite interese, a španjolska ministrica vanjskih poslova de Palacio je nakon dugih razgovora s Berlusconijem porucila kako njezina zemlja ostaje pri odlukama Sporazuma iz Nice. Dakle, ishod meduvladine konferencije o Ustavu o dalje potpuno otvoren i sve je moguce. Jucer na rubu bruxelleskog summita slovenski premijer Anton Rop je izjavio kako Slovenija podržava hrvatsku kandidaturu i prijam Hrvatske u EU. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel otišao još jedan korak dalje izjavivši ne samo da Slovenija podržava Hrvatsku na putu u punopravno clanstvo EU vec je rekao da ukoliko Hrvatska od Europske komisije dobije avis do ožujka 2004. vrlo je vjerojatno da ce Hrvatska zapoceti pregovore poslije lipanjskog summita. "U tom slucaju Hrvatska s Europskom komisijom ubrzano bi mogla ispregovarati sva poglavlja, a u tome ce Slovenija velikodušno pomoci Hrvatskoj", rekao je Rupel dodajuci kako bi time Hrvatska sustigla Bugarsku i Rumunjsku koje su u svojim ambicijama istaknule da žele biti clanice Europske Unije 1. sijecnja 2007. godine.
Oglas