“Problematična” suradnja s Tanjugom

Europska komisija upravo u Bruxellesu etablira takozvani "European Newsroom": novinarke i novinari iz 16 europskih novinskih agencija od 1. srpnja bi trebali izvještavati iz zajedničkog ureda koji se nalazi u zgradi u kojoj je smještena belgijske news-agencija Belga.

Projekt koordinira njemačka agencija Deutsche Presseagentur (dpa), a u njemu sudjeluju i druge velike agencije sa Starog kontinenta, na primjer francuski AFP, talijanska ANSA ili španjolska EFE.

Jedan dio novca potrebnog za financiranje, oko 1,76 milijuna eura, stiže iz budžeta Europske komisije – radi se o sredstvima namijenjenima za informiranje javnosti. Iz tog budžeta se financira na primjer i rad TV-postaje Euronews.

Agencije koje sudjeluju u projektu, odnosno njihove dopisnice i dopisnici, ubuduće bi dva puta tjedno trebali producirati pregled najvažnijih vijesti, koje bi publici trebale ponuditi „paneuropsku perspektivu na EU-politiku“. Po navodima nadležnog povjerenika Europske komisije Thierryja Bretona tako bi se „trebao pojačati pristup građanki i građana kvalitativno vrlo vrijednim informacijama“. Pregled vijesti bi se dostavljao Komisiji, koja bi ga onda objavljivala na svojoj web-stranici.

Medijski angažman Komisije

EU se već duže vrijeme pojačano angažira protiv širenja dezinformacija i takozvanih „Fake News“ („lažne vijesti“). Novim zakonima o digitalnim servisima se regulira stroži nadzor online-platformi i forsira zaštita potrošača. Internetske koncerne se želi „prisiliti“ da brže i bolje reagiraju na širenje mržnje, dezinformacija ili krivotvorenih proizvoda.

Ne čudi sama činjenica da Europska komisija za etabliranje news-portala s vijestima vezanima uz EU „poseže“ za uslugama velikih agencija. Gotovo svi veliki medijski portali također koriste njihove vijesti, svi oni mediji koji nemaju vlastite dopisnike u Bruxellesu često su osuđeni na korištenje (isključivo) njihovog materijala.

„Dvojben partner iz Srbije"

Pritom je, kako piše NDR, problematična činjenica da po mišljenju raznih stručnjakinja i stručnjaka kod nekih od tih agencija koje sudjeluju u zajedničkom projektu postoje znatne sumnje vezane uz njihovu neovisnost i novinarsku kvalitetu. Posebno je vidljivo na primjeru srpske agencije Tanjug, piše NDR: „Nekadašnja službena novinska agencija Jugoslavije u međuvremenu je doduše privatizirana, ali vlasnik, firma Tačno, njeguje tijesne veze s vladom predsjednika Aleksandra Vučića“.

Njegova vlada je već godinama na meti kritika zato što ograničava slobodu medija. Na globalnoj rang-listi medijskih sloboda organizacije „Reporteri bez granica” Srbija je u međuvremenu bila pala na 93. mjesto, u ovom trenutku se ta zemlja nalazi na 79. poziciji (od 180 država na listi). Srpske novinarke i novinari se često žale na to da ih se od strane države diskreditira, sprječava u radu ili da im se i prijeti, podsjeća NDR.

Mediji koji su prijateljski raspoloženi prema vladi mogu pak računati s velikodušnim subvencijama, kritiziraju „Reporteri bez granica“. Tanjug uglavnom izvještava u prilog vladajuće stranke, kaže srpska novinarka Marija Vučić iz portala Raskrikavanje: „Tamo gotovo da nema kritičkih članaka“, ali zato ima „očitih lažnih vijesti“.

Kličkov (nepostojeći) citat

Tanjug je tako objavio navodni citat kijevskog gradonačelnika Vitalija Klička. Kličko je rat u Ukrajini usporedio s ratom albanskog stanovništva na Kosovu „protiv srpskih okupatora“, objavio je Tanjug koncem svibnja. U Srbiji takve usporedbe izazivaju zgražanje zato što neovisnost Kosova koje je ranije pripadalo Srbiji i dalje ne nailazi na široku podršku, piše njemački javni servis. Upravo zbog toga se navodni Kličkov citat velikom brzinom proširio srpskim medijima. Na koncu je i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin osudio tu izjavu.

Ali citat je bio – izmišljen. Vitali Kličko se od njega distancirao na Facebooku i demantirao da je bilo kada rekao nešto slično. Provjera činjenica od strane portala Raskrikavanje je došla do spoznaje da albanski portal od kojeg je Tanjug preuzeo tu vijest, uopće nema impressuma, a u članku nema ni imena autora ili autorice. Potpuno je nejasno odakle uopće taj citat potječe, tvrdi se.

Obzirom na to da je Tanjug u Srbiji "poznat" po objavi dvojbenih izvještaja i s obzirom na očito stavljanje na stranu vlade, udruženja novinara u Srbiji kritiziraju prihvat Tanjuga u "European Newsroom", te javno protestiraju protiv dodjele financijskih sredstava od strane Europske komisije. Na odgovarajući upit medijskog magazina ZAPP i portala tagesschau.de, glasnogovornik Komisije je samo odgovorio da će “Tanjug kao i sve druge agencije poštivati svoje preuzete obveze u okviru European Newsrooma."

Zajamčeno poštivanje novinarskih standarda?

Glasnogovornik Europske komisije je naglasio da je pravilima o radu Newsrooma definirano da sve agencije koje sudjeluju u tom projektu mogu djelovati „neovisno o bilo kakvim uputama, pritisku ili nalogu od strane institucija EU-a ili neke zemlje članice“. Glasnogovornik dodaje da su „novinari potpuno slobodni u svojim odlukama“, odnosno da za svoj svakodnevni rad ne primaju nikakve političke upute.

Stručnjakinja za medijsko pravo Flutura Kusari iz Europskog centra za slobodu medija u Leipzigu kaže da sve to nije dovoljno. Ona smatra da agencijama kao što je Tanjug iz Srbije ili ATA iz Albanije ustvari upravljaju vlade tih zemljama odnosno da te agencije nisu neovisne: „PR agencije ne zaslužuju potporu iz EU-fondova“, zaključuje Kusari.

I dodaje kako EU prijeti opasnost da počne dijeliti novac novinskim agencijama koje u regiji bije glas da su „glasnogovornici vlada“. To će „ozbiljno naškoditi ugledu EU-a na Balkanu te tim agencijama ponuditi nastup na europskoj platformi koji one nisu zaslužile“.

Tagesschau.de/NDR/ZAPP/ms

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu