1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Protjerivanje diplomata – „novo ledeno doba“

9. veljače 2021

Njemačka je uzvratila istom mjerom nakon što je njen diplomat protjeran iz Rusije. Odnos Kremlja prema Navaljnom i gušenje prosvjeda zategnuli su odnose s EU-om do pucanja. A od pucanja ih još čuva zajednički plinovod.

https://p.dw.com/p/3p5nY
Foto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Jedan ruski diplomat proglašen je nepoželjnim i pozvan je da napusti Njemačku, potvrdilo je u ponedeljak Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. Kako je priopćeno, taj potez je usklađen s Poljskom i Švedskom – koje učinile isto – kao i s Europskom službom za vanjske poslove.

To je recipročan odgovor na potez Moskve koja je u petak pozvala tri diplomata da napuste zemlju – po jednog iz Njemačke, Poljske i Švedske. Njima se predbacuje da su 23. siječnja „sudjelovali“ u neprijavljenim demonstracijama protiv uhićenja oporbenjaka Alekseja Navaljnog.

Još u petak je kancelarka Angela Merkel odluku Kremlja nazvala „neopravdanom“ i novim primjerom da je Rusija daleko od vladavine prava.

Berlin je ostao pri objašnjenju da se njemački diplomat u skladu s Bečkom konvencijom „na zakonit način informirao o događanjima na licu mjesta“.

Optužbe od povratka Navaljnog

Navaljni je u siječnju bio uhićen odmah po povratku iz Berlina, gdje se liječio nakon trovanja za koje optužuje ruske službe. Prošlog utorka je osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu jer je navodno prekršio raniju uvjetnu kaznu. Kad se odbije dosadašnji kućni pritvor, njegovi odvjetnici računaju da će Navaljni u zatvoru morati provesti dvije godine i osam mjeseci.

Taj vodeći ruski oporbenjak je presudu nazvao političkom i optužio predsjednika Rusije Vladimira Putina da osobno stoji iza pokušaja ubojstva. Kremlj odbacuje svaku umiješanost u napad na Navaljnog.

Policija je oštro reagirala na proteste u Moskvi i drugim gradovima. Prema tvrdnjama opozicije, posljednjih tjedana je uhićeno desetak tisuća ljudi. Navaljni je iz zatvora dostavio poruku, koja je objavljena na Instagramu, u kojoj je pozvao pristaše da više ne prosvjeduju i „ostanu na slobodi“.

Prašinu od kraja siječnja podiže i film koji je na internetu objavio Navaljni, a u kojem se pokazuje vila na Crnom moru koja navodno pripada Vladimiru Putinu. Snimka ima više od sto milijuna pregleda.

U anketi neovisnog centra Levada više od četvrtine građana Rusije reklo je da su pogledali video, dok je još 42 posto barem čulo za njega. 17 posto tih ljudi je izjavilo da poslije gledanja snimke imaju lošije mišljenje o Putinu.

Kremlj tvrdi da je riječ o podvali Navaljnog i da ruski predsjednik nema nikakvu luksuznu vilu. Dva tjedna nakon objavljivanja videa je milijarder Arkadij Rotenberg, inače Putinov prijatelj iz djetinjstva, izjavio da vila pripada njemu.

Borrell je u Moskvi doživio neugodno iznenađenje (Josep Borrell i Sergej Lavrov, 5.2.)
Borrell je u Moskvi doživio neugodno iznenađenje (Josep Borrell i Sergej Lavrov, 5.2.)Foto: Russian Foreign Ministry/REUTERS

Koliko divizija ima EU?

Zatvorska kazna za Navaljnog i hapšenje demonstranata ponovo su stavili odnose Rusije i EU-a na probu. Kako piše njemački list Handelsblatt, zavladalo je „novo ledeno doba“.

U komentaru švicarskog Neue Zürcher Zeitung posebna pažnja se pridaje poniženju koje je u petak u Moskvi doživio visoki predstavnik EU-a Borrell. Tokom sastanka s ruskim šefom diplomacije Sergejom Lavrovim on je putem Twittera saznao da Moskva proteruje troje europskih diplomata.

„Koliko divizija ima papa?, pitao je navodno Staljin o moći Vatikana. A koliko ih ima EU?, mogao bi danas pitati Lavrov. Koja moć stoji iza unije država koju predstavlja Borrell? Odgovor je jasan. Ako nema jedinstva barem velikih članica, Europska komisija je vanjskopolitički tigar od papira“, piše list.

Tu je i izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 koji će direktno povezivati Rusiju i Njemačku, ako bude dovršen. Berlin se do sada opirao i sankcijama Washingtona i prosvjedima nekih članica EU-a koje su tražile obustavu gradnje. Njemački ministar gospodarstva nedavno je plinovod nazvao ekonomskim pothvatom koji ne treba „miješati“ s temom Alekseja Navaljnog. Slično se izrazila i kancelarka Angela Merkel.

Istovremeno se sve više njemačkih političara izjasnilo za moguću proizvodnju ruskog cjepiva Sputnjik V u Njemačkoj, ako ga odobri Europska agencija za lijekove. Službeni Berlin je, kao i ostatak EU-a, na meti kritika zbog spore vakcinacije.

Pitanje je međutim je li se spirala diplomatskih mjera i odmazde zaustavila u ponedjeljak protjerivanjem troje ruskih diplomata. Jer, veleposlanstvo Ruske Federacije u Berlinu priopćilo je da će ovakvi koraci „i nadalje dobivati primjerene i recipročne odgovore“.

nr (dpa, dw, nzz, handelsblatt, der spiegel)