1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Protjerivanje ruskih diplomata se nastavlja

28. ožujka 2018

Sve više zapadnih zemalja odlučuje se na protjerivanje nekih ruskih diplomata. To je izraz solidarnosti s Velikom Britanijom i reakcija na trovanje dvostrukog špijuna Skripalja nervnim otrovom.

https://p.dw.com/p/2v7Lm
Brüssel Nato-Hauptquartier
Foto: Getty Images/AFP/M. Wenger

Više od dvadeset zapadnih zemalja priključilo se akciji protjerivanja ruskih diplomata zbog napada nervnim otrovom na ruskog dvostrukog agenta Skripalja i njegovu kći. Od 28 članica EU-a 18 će protjerati barem po jednog ruskog diplomata, među njima je i Hrvatska koja protjeruje jednog trećeg tajnika, što je jedna od nižih diplomatskih razina. Njemačka protjeruje četiri ruska diplomata. Austrija i Grčka, kao i trenutna predsjedateljica EU-a Bugarska, neće protjerati nikoga, ali sve velike članice EU-a, Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Poljska, protjerat će ruske diplomate.

Akciji protjerivanja priključile su se i Makedonija i Albanija, kandidati za članstvo u Europskoj uniji. Ukrajina protjeruje 14 Rusa, što je najveći broj nakon SAD-a i Velike Britanije.

Britanska premijerka Theresa May zadovoljno je u Donjem domu britanskog parlamenta mogla reći da je EU na njezinoj strani. I doista, iako sve članice ne protjeruju ruske diplomate, Europska unija je glede ovog vanjskopolitičkog pitanja solidarna. Nije samo Velika Britanija nego i druge članice EU-a su pogođene agresivnom ruskom politikom. Na to je ukazala njemačka Savezna vlada u Berlinu koja je protjerivanje ruskih diplomata obrazložila i cyber-napadima na mrežne sustave saveznih ministarstava.

Brexit ne sprječava vanjskopolitičku solidarnost

Iako će Velika Britanija za godinu dana napustiti EU, u vanjskopolitičkim pitanjima je EU uz nju. Sigurnosno partnerstvo će ostati, tim više što su gotovo sve te zemlje povezane i kroz NATO. I Sjevernoatlantski savez je protjerao sedam ruskih diplomata.

Theresa May između nekih zastava članica EU-a
Theresa May je zadovoljna solidarnošću EU-a s Ujedinjenim KraljevstvomFoto: picture-alliance/dpa/T. Roge

Rusija govori o "diplomatskom ratu". Europska unija i njezina povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini na to gledaju opuštenije. Protjerivanje suradnika tajne službe iz nekog veleposlanstva je najniži stupanj eskalacije, kažu oni. Ne protjeruju se veleposlanici niti veleposlanstva nakon protjerivanja ostaju nesposobna za rad, kažu europski diplomati.

Isto vrijedi i za protumjere koje se očekuju od Moskve. Protjerivanje diplomatskog osoblja iz veleposlanstava članica EU-a bilo bi diplomatska osveta, ali bi kontakti ostali i daljnja komunikacija moguća.

Različite reakcije

Vanjskopolitički stručnjak kršćansko-demokratskoga zastupničkog kluba u Europskom parlamentu Michael Gahler pozdravio je zajednički postupak EU-a. On ispravnim smatra i daljnje korake kao što su gospodarske sankcije, koje EU ne isključuje. Sankcije je EU uveo već kao reakciju na rusku aneksiju Krima i rusku ulogu u ratu u Ukrajini. "Sankcijama se daje do znanja da se ne uzvraća istim sredstvima. Naše sankcije su odgovor na ratnu agresiju protiv Ukrajine. Mi nismo odgovorili istim sredstvima. Nismo poslali tenkove u Ukrajinu, kako bismo se tamo pozicionirali protiv Rusije. Reagirali smo vrlo civilizirano, a i dalje ćemo reagirati civilizirano. Mislim da bismo puno više mogli napraviti na području osobnih sankcija", kaže Michael Gahler (CDU) u razgovoru za Deutschlandfunk. On drži da bi trebalo preispitati moguće zabrane ulaska u EU bogatim Rusima koji se rado nastanjuju u Parizu, Londonu ili Berlinu, a kod kuće u Rusiji surađuju s Putinovom vladom.

Vanjskopolitički stručnjak Zelenih u Njemačkom Bundestagu Jürgen Trittin smatra da je protjerivanje diplomata krivo sredstvo. "Putin se na to smije", izjavio je Trittin za DW. "Ako se to nastavi, brzo ćemo biti u situaciji Hladnog rata 2.0. Smatram da to nije mudro. Za sve ono što želimo od Rusije i gdje želimo promjenu ponašanja Rusije - bilo u Siriji, bilo glede stacioniranja raketa srednjeg dometa - novi Hladni rat nije od pomoći, nego je možda čak štetan", kaže Trittin.

Postojeće gospodarske sankcije protiv Rusije EU je ovog mjeseca produžio za još pola godine. To se mora odlučiti jednoglasno. Ali, postići takvu složnost za nove sankcije kao reakciju na napad nervnim otrovom teško bi sada bilo postići, smatraju europski diplomati.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.