1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeEuropa

Provjera činjenica: teorije zavjera i „Sporazum o pandemiji“

Silja Thoms
20. lipnja 2023

Može li Svjetska zdravstvena organizacija zadirati u suverenitet država? O tzv. Sporazumu o pandemiji se na internetu uporno šire brojne lažne informacije poput ove. DW je provjerio neke od tih tvrdnji.

https://p.dw.com/p/4SlBx
Simbol Svjetske zdravstvene organizacije
Svjetska zdravstvena organizacija - kordinaciono tijelo za bolju zdravstvenu zaštituFoto: Artur Widak/NurPhoto/picture alliance

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) želi novim međunarodnim ugovorom osigurati pravedniju zdravstvenu skrb u bogatim i siromašnijim zemljama, te bolju razmjenu podataka među državama u slučaju nove pandemije. Prošli tjedan je međuvladino pregovaračko tijelo SZO-a raspravljalo o prijedlozima Sporazuma o pripravnosti za pandemiju. Cilj je postići konačni dogovor na 76. konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije u svibnju 2024.

Puno je pitanja još otvoreno, ali kritike - uključujući i one od strane nekih političara - već su glasne. Do sada je objavljen samo prvi nacrt („Zero draft") konvencije u veljači ove godine, o kojem je raspravljao SZO. Od tada na društvenim mrežama ne prestaju komentari i objave s optužbama, ali i lažnim tvrdnjama. DW Fact-Check provjerio je neke od tih navoda.

Više informacija - bolja zaštita od pandemije
Više informacija - bolja zaštita od pandemijeFoto: Liau Chung-ren/ZUMA Press Wire/ZUMAPRESS/picture alliance

Može li WHO zadirati u suverenitet država?

Tvrdnja: SZO želi intervenirati u suverenitet država, piše nekoliko korisnika na društvenim mrežama.

DW provjera činjenica: Pogrešno

O tekstu Pandemijskog ugovora pregovaraju 194 države članice, ali sam SZO ne određuje sadržaj novog međunarodnog sporazuma. U nacrtu teksta sporazuma naglašen je suverenitet država. Njemačko ministarstvo zdravstva u izjavi za DW naglašava da će „konačno dogovorene propise ratificirati suverene države kako bi imali nacionalni pravni učinak".

„U trenutnom nacrtu ugovora ili sporazuma o pandemiji naglašeno je da države zadržavaju svoj suverenitet u određivanju mjera prevencije i djelovanja u slučaju pandemije", rekao je za DW stručnjak za međunarodno pravo Pedro Villarreal, koji provodi istraživanje o globalnom zdravstvenom pravu i ulozi SZO-a na Institutu Max Planck za komparativno i javno pravo.

SZO je međunarodna organizacija i odgovorna je za koordinaciju mjera u slučaju izbijanja zaraznih bolesti – primjerice za razmjenu informacija s državama članicama. Može davati preporuke, ali ne može izreći nikakve sankcije, kaže Villareal za DW.

Vojni kamioni na ulicama Bergama prevoze umrle od korone (15.3.2020.)
Vojni kamioni na ulicama Bergama prevoze umrle od korone (15.3.2020.)Foto: ANSA

Može li SZO poslati trupe UN-a?

Tvrdnja: SZO će slati vojnike UN-a da provedu odredbe sporazuma o pandemiji. To je objavila jedna korisnica Twittera. Ona tvrdi da bi nacionalna vojska trebala provoditi odredbe sporazuma, a ako se ne povinuju, UN će rasporediti svoje snage, na primjer kako bi se prisililo ljude na cijepljenje. Do danas je ova objava već bila pregledana više od 20.000 puta.

DW provjera činjenica: Pogrešno

Kada bi ovo bilo točno, to bi također predstavljalo zadiranje u suverenitet država, što nije predviđeno nacrtom sporazuma SZO-a. Osim toga, Ujedinjeni narodi nemaju stalne vojne snage na raspolaganju. Oni provode samo mirovne misije kao pomoć svojim državama članicama. U tu svrhu, Vijeće sigurnosti UN-a može uspostaviti i nadzirati mandat za mirovne mjere. Međutim, Vijeće sigurnosti mora tražiti od država članica u svakom pojedinačnom slučaju da stave svoje vojnike na raspolaganje. SZO nema utjecaja na takvu odluku. „Kao zdravstvena organizacija, SZO ni pod kojim uvjetima nije ovlašten slati vojnike u neku zemlju", stoji u odgovoru organizacije na upit DW-a.

Cijepljenje protiv korone
Cijepljenje protiv koroneFoto: Alexandre Schneider/Getty Images

Može li SZO prisiliti ljude na cijepljenje?

Tvrdnja: SZO želi prisiliti ljude na cijepljenje, piše nekoliko korisnika na društvenim mrežama. Neke od tih tvrdnji su objavljene još prošle godine, ali se uvijek iznova dijele i čitaju tisuće puta.

DW provjera činjenica: Pogrešno

U nacrtu teksta Sporazuma o pripravnosti za pandemiju nema riječi o mogućem obveznom cijepljenju. Tu se prije svega govori o tome kako pravednije raspodijeliti cjepivo i lijekove između siromašnijih i bogatijih zemalja. To je, naime, bila jedna od točaka oko kojih su se vodile rasprave tokom pandemije korone. Dok su bogatije zemlje relativno brzo imale cjepiva na raspolaganju, i to u velikim količinama, siromašnije zemlje globalnog juga nisu dobile ništa.

A kakav je stav SZO o obveznom cijepljenju? Tijekom pandemije korone 2021. je Svjetska organizacija upozoravala da je cijepljenje samo jedna opcija kada su sve druge mogućnosti iscrpljene. Za vrijeme korone se u nekoliko zemalja raspravljalo o obveznom cijepljenju. U Njemačkoj je, na primjer, vlada donijela odluku oobveznom cijepljenju zaposlenih u nekim institucijama, primjerice u bolnicama. Međutim, obvezno cijepljenje zakonski je moguće u Njemačkoj samo u izuzetnim slučajevima.

Iskaznica o cijepljenju
Iskaznica o cijepljenju - samo podaci o korištenom cjepivuFoto: Zoonar/picture alliance

Može li SZO kontrolirati svako kretanje?

Tvrdnja: SZO želi koristiti digitalne putovnice za kontrolu svakog kretanja, pišu korisnici na Telegramu i Twitteru. Jedan takav tweet iz lipnja 2023. pogledan je više od 80.000 puta.

DW provjera činjenica: Pogrešno

SZO-ov nacrt teksta sporazuma ne ukazuje na to da organizacija želi uvesti digitalne putovnice za kontrolu svakog kretanja. Svjetska zdravstvena organizacija „nije uključena ni u kakvu nacionalnu digitalnu certifikaciju osobnog zdravlja, kao ni u prikupljanje osobnih podataka", navodi se u odgovoru na upit DW-a. O samim državama ovisi koji će podaci biti prikupljani.

Covid potvrdom Europske unije, primjerice, ljudi su tijekom pandemije koronavirusa mogli dokazati da su cijepljeni. To je mnogima olakšalo putovanje u druge zemlje. U digitalnom certifikatu pohranjeni su podaci o cjepivu, broju doza primljenog cjepiva i bolesti o kojoj se radi. Međutim, nijedan drugi osobni podatak nije trajno pohranjen na jednom mjestu.

Prema Tobiasu Rothmundu, profesoru komunikacijske i medijske psihologije na Sveučilištu u Jeni, skepticizam prema znanosti, transnacionalnim organizacijama i vladama uobičajen je. „Ljudi općenito teško razlikuju istinite od lažnih izjava, i to izaziva nesigurnost." A širenje takvih lažnih informacija često je posljedica političkih stavova ili strateških motiva, naglašava on.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu