Prva godina dana nakon proširenja – izrazito pozitivna na gospodarskom polju

“Godišnjica proširenja sretan je događaj za sve Europljane jer se radi ne samo o ponovnom ujedinjenju naroda već i ujedinjenu kultura”, naglasio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorivši kako vrijeme međusobnog upoznavanja još uvijek traje te da u tom procesu treba strpljenja. Govoreći o ekonomskim podacima Barroso je potvrdio kako su nove članice pokazale da pridonose višem ekonomskom rastu, privlače više stranih ulaganja i ostvaruju veću trgovinsku razmjenu nego stare članice.

I zaista, samo nekoliko podataka već pokazuje kako su nove članice nadmašile očekivanja, ali i pojedine stare iskoristile svoje šanse. Tako primjerice Poljska izvozi tri puta više prehrabenih proizvoda u Njemačku nego prije proširenja. Austrija je najveći investitor u Sloveniji te treći ulagač u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Baltičke države ostvaruju gospodarski rast između šest i sedam posto. U nove članice je ukupno uloženo 13,8 milijardi eura, a to je gotovo dvostruko više od 2003. godine. Ukupni nacionalni dohodak cijele Europske Unije veći je za 0,7 posto.

Statistika pokazuje da je uvođenje reda u sustav raspodjele značilo udvostručenje prihoda poljoprivrednicima u deset novih članica.Prošle je godine iz sredstava solidarnosti u projekte razvoja i prilagođavanja deset novih članica standardima Unije uloženo 1,3 milijarde eura. Unatoč neujednačenosti u unosu i dobivanju iz Unijinog proračuna sve su nove članice više primale nego li ulagale u proračun, što znači da su se statističke razlike odrazile i na području solidarne potpore razvoju. Europska je Komisija izračunala da je iz budžeta Unije u deset novih članica ušlo 2,8 milijardi eura više nego što je dobiveno - i to se smatra investicijom koja se već isplaćuje.

Izravna posljedica proširenja je više turista i intenzivnija razmjena studenata, već uskoro vjerojatno i veća fluktuacija radne snage, što pak posebice u Njemačkoj i Francuskoj izaziva glavobolje.

Nove članice oživile su konkurentnost na području oporezivanja. Nove članice imaju znatno manje poreze nego primjerice Njemačka, a neke nove članice dodatno su smanjile poreze ili su na putu da ih smanje. Cipar na primjer ima poreze koji su niži od deset posto. Ovakav pritisak pokazuje rezultate u starim članicama : Austrija je početkom godina popravila svoj porezni sustav, a Njemačka je upravo u punom tijeku oko toga.