Prva povorka ponosa u BiH održana bez ijednog incidenta

„Ovo je ponos!" - odjekivalo je jučer ulicama Sarajeva kojim su se po prvi put vijorile zastave duginih boja. Prva bosanskohercegovačka Povorka ponosa pod sloganom „Ima izać‘" prošla je bez ijednog incidenta i uz mnogo veću podršku nego se očekivalo. Usprkos tome što je najavljeno da će doći oko 500 ljudi, od Vječne vatre do Trga BiH, prema procjenama organizatora, prošetalo je više od dvije tisuće građana i građanki koji su došli podržati različitost, toleranciju, borbu protiv diskriminacije i jednaka ljudska prava za sve.

„Danas, više nego ikada do sad, mi lezbijke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne osobe prestajemo biti nevidljive. Danas, kao nikada do sad, poručujemo da ćemo se boriti za naše živote", poručila je Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Povorke. „Naša svakodnevica je toliko nevidljiva da nas često i obitelji ignoriraju. Nad nama se vrši nasilje. Tjeraju nas da budemo to što nismo. U školi i na fakultetu ne smijemo reći koga volimo jer profesori i profesorice javno ističu mržnju", istakla je Huremović u svom govoru ispred Zgrade zajedničkih državnih bh. institucija.

Njemački političari na Povorci: Ovo je pozitivan znak

Sarajevski Pride je zadnja prva povorka ponosa u regiji i Europi. Među prvim državama bivše Jugoslavije koje su organizirale Pride bile su Slovenija i Srbija (2001. godine), a potom su slijedile Hrvatska (2002.), Crna Gora i Albanija (2013.), Kosovo (2017.), dok je Sjeverna Makedonija Povorku održala ove godine u lipnju.

Organizatori su istakli da se danas šetalo ne samo za prava LGBTIQ osoba nego i za prava svih drugih manjina koje su diskrimirane i ugrožene.

U Povorci je bilo i nekoliko bh. političara. Među njima su Svetozar Pudarić i Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije, zatim premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, te zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Damir Arnaut. Povorku su podržali i američki i britanski veleposlanik u BiH.

Pored njih od Vječne vatre do Parlamenta BiH je šetala i Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe, te druge brojne osobe iz javnog i političkog života regije i Europske unije.

„Pride je znak da je u Bosni i Hercegovini moguća tolerancija i da je ova država na putu da ispuni uvjete Europske unije i pruži javni prostor za manjine i ljubav", izjavio je u razgovoru za Deutsche Welle Manuel Sarrazin iz njemačke stranke Zelenih koji je posjetio Povorku sa svojom stranačkom kolegicom Terry Reintke.

Ova zastupnica u Europskom parlamentu također je naglasila da je održavanje Povorke jako pozitivno, ali da su pred vlastima i društvom u BiH ipak i drugi važni zadaci: „Vrlo je važna i društvena promjena koja mora uslijediti. Kada se pogleda trenutna situacija, pred Bosnom i Hercegovinom je još dug put, jer treba postići vidljivost LGBTIQ populacije u javnom prostoru, te ovu temu postaviti u centar društvene diskusije."

Kontraskupovi

LGBTIQ osobe i Povorka ponosa u posljednjih nekoliko mjeseci su u centru javne diskusije u Bosni i Hercegovini, a neposredno prije njenog održavanja u Sarajevu je vladala velika napetost.

Prethodila su joj dva kontraskupa. Prvi je održan u subotu pod nazivom „Dan tradicionalne porodice" u organizaciji Udruženja građana „Svjetlo". Cilj skupa je bio, kako su istakli organizatori, ukazivanje na „prirodnost" tradicionalne obitelji s aspekta znanosti i religije, povijesnu ukorijenjenost tradicionalne obitelji u bh. društvu te vrijednosti obitelji kao osnovne stanice društva. Drugi kontraskup je održan u nedjelju ujutro u organizaciji Inicijative „Iskorak", iz koje su istakli da je „sramota što se događa u Sarajevu", aludirajući na Povorku ponosa. Na oba protesta pojavilo se po oko nekoliko stotina građana.

Povorku ponosa je u nedjelju osiguravalo više od 1.200 pripadnika policije i privatnih zaštitarskih agencija i sve je prošlo bez incidenata.

„Ovo se davno trebalo dogoditi u Sarajevu i mislim da je sramota za našu državu što je Parada ponosa u Sarajevu posljednja u regiji. Ipak, mirno održavanje Povorke znak je da BiH ide u pravcu formiranja relevantne pravne države", izjavio je za DW režiser i scenarist iz Bijeljine Srđan Vuletić koji je također bio na Povorci, te dodao da je glavna poruka koja je poslana jučer da „tražimo jednakost za sve".

"Svjesni smo da Povorka neće promijeniti svijet, ali..."

Ulicom Maršala Tita odjekivala je pjesma "Ay Carmela!", vijorile su se zastave duginih boja, zastave transrodnih i biseksualnih osoba, ali i transparenti s porukama kao što su „Neka voli ko koga hoće", „Queer otpor" i „Ima zabranit fašizam".

„Osjećam se jako ponosno i jako sretno. Ovo je fascinantan prizor i mislim da je Sarajevo pokazalo koliko ljubavi ima. Ovo je vrlo važno zbog oslobođenja. Zbog oslobođenja emocija i toga tko smo, što smo, što želimo biti i koga želimo da volimo", izjavio je Božo Vrećo.

Prema podacima iz Roza izvještaja o stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u BiH u 2018. godini je zabilježeno 36 slučajeva nasilja u obitelji i međuvršnjačkog nasilja u obrazovnim institucijama protiv LGBTIQ osoba. Godine 2016. je bilo duplo manje slučajeva, a iz organizacije Sarajevski otvoreni centar navode da je točan broj teško procijeniti, jer LGBTIQ osobe i dalje u većini slučajeva ne prijavljuju nasilje i uznemiravanje.

„Svjesni smo da ova povorka neće promijeniti svijet i da postoji puno osoba koji ni danas neće smjeti reći svojima bližnjima tko su, ali i njima ova povorka daje snagu da se može dogoditi promjena", zaključila je Huremović u svom govoru na kraju Povorke.

Mirna šetnja je završena izvedbom sevdalinke „Snijeg pade na behar na voće" koju su skupa sa muzičarem Damirom Imamovićem uglas otpjevali svi prisutni. Imamović je tom prilikom rekao: „Naša tradicija je ljubav i naša tradicija je sloboda."