1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prvi rezultati vide se u raspoloženju građana

24. lipnja 2011

Hrvatska je dobila zeleno svjetlo da postane 28. članica Europske unije i to s 1. srpnjem 2013. godine. Uoči same završnice, raste broj pobornika učlanjenja u Uniju. A sve uoči 20. godišnjice hrvatske neovisnosti.

https://p.dw.com/p/11ivq
Dvije nasmijane žene na zagrebačkim ulicama
Među građanima raste podrška za ulazak u EUFoto: Sinisa Bogdanic

U ovom trenutku više od 52 posto građana podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Protiv je gotovo 40 posto građana. Predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako bi volio, a i očekuje, da ta potpora bude preko 60 posto jer bi to dalo legitimitet za provođenje reformi, što zemlju očekuju, a koje neće biti lake.

Neinformiranost i neznanje

Krastavac na stolu
Građani se boje EU- naređenja, poput onih o strogo propisanom obliku krastavacaFoto: picture alliance/dpa

Puno je neinformiranosti i neznanja o Europskoj uniji, pa je Ministarstvo vanjskih poslova i euro-integracija krenulo u široku informativnu kampanju kako bi građanima dalo odgovore na najčešća pitanja. Da je tomu tako, pokazuju nade i strahovanja građana, pobornika i protivnika. Oni koji su 'za', pitaju se „samo hoće li će Europska unija imati pošteni odnos prema Hrvatskoj?“ Protivnici tvrde kako „Europska unija ne dolazi tu da daje, nego dolazi da uzme svoj dio i stvara neku kontrolu.“

Raditi, raditi i samo raditi

Profesor Damir Grubiša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da je Hrvatska dobila najljepši dar za 20. rođendan svoje državnosti. I on, kao i ostali analitičari i političari, ističe da se nakon današnjeg slavlja ne treba ulijeniti, nego nastaviti sa započetim reformama.

Sjedište EU-a u Zagrebu
Sjedište EU-a u ZagrebuFoto: DW / Subic

Hrvatska je imala poseban put prema članstvu u EU. Ona je prva zemlja nakon Grčke koja će ući sama, a ne u skupini zemalja, prva zemlja koja je imala mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, za čije su ispunjavanje potrebne teške reforme, prva zemlja koja je pregovarala u poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava, jer je ranije to poglavlje bilo spojeno s unutarnjim poslovima. Tako je hrvatski put u Uniju opisala premijerka Jadranka Kosor. Svemu tomu treba dodati, kazala je Kosor, i „teško nasljeđe nametnutog rata, ratnih zločina, povratka izbjeglica.“

Na referendum za članstvo u Uniji, prema posljednjim istraživanjima, odazvalo bi se čak 76 posto ljudi. Od njih bi 62 posto glasovalo za ulazak u Europsku uniju, a 33 posto protiv. Iako hrvatski građani ništa posebno ne očekuju od članstva u Uniji, ipak ih većina želi to članstvo. Profesor Grubiša spada u one koji su tvrdili kako će porast potpore članstvu rasti kada „stignu prvi jasni signali o tome da EU prepoznaje trud Hrvatske.“

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak