Putinova stranka pobjeđuje ali oslabljena

Nakon što je većina glasova prebrojana, sve su veći izgledi da će Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina ponovo osvojiti apsolutnu većinu glasova. Značajan rezultat su postigli Komunisti s dvadesetak posto glasova, mada oni u svim bitnim pitanjima podržavaju Putina.

Iako je za Jedinstvena Rusija osvojila više od pedeset posto, podrška joj je znatno opala u odnosu na 2016. godinu. Međutim, postoje i direktni mandati iz izbornih jedinica, s kojima će Putin vjerojatno imati apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta.

To bi bilo vrlo važno za šefa Kremlja, kaže politički analitičar Ilija Grašenkov. Uloga nove Dume je da podrži Vladimira Putina do sljedećih predsjedničkih izbora 2024. godine.

Do tada će se Putin morati odlučiti želi li nakon ukupno 22 godine na mjestu predsjednika, s pauzom od četiri godine kada je bio premijer, ostati na toj funkciji, ili pak pronaći nasljednika. „Da bi Duma odobrila Putinovog željenog nasljednika, ona mu mora biti maksimalno lojalna, da nema nikakav sukob s njim i da ne predstavlja svoje kandidate", kaže Grašenkov.

Uz lutriju protiv apatije

Koliko su izbori bili važni Putinu – a kontrola nad izbornim procesom još važnija – pokazuje to što je gradska uprava Moskve podijelila stotinu novih automobila i dvadeset novih jednosobnih stanova odabranim biračima. Jedini uvjet za sudjelovanje je bio da se glasa za jednu od četrnaest stranaka buduće putem interneta.

Program se zvao „Milijun nagrada" i imao je za cilj privući što veći broj Moskovljana na birališta. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov također je sudjelovao u nagradnoj igri i osvojio 10.000 rubalja, odnosno 115 eura. Ovu nagradu može potrošiti u odabranim moskovskim supermarketima za svakodnevne namirnice.

Je li ovo zaista dovelo do veće izlaznosti? Iako vlada sve veće razočarenje u politiku, glasalo je nešto više od 45 posto građana, što je otprilike na razini posljednjih parlamentarnih izbora prije šest godina.

Osim velikodušne lutrije, Središnje izborno povjerenstvo je uvelo još nekoliko novih propisa. Ovog puta bilo je moguće glasati tri dana i to i preko interneta. Ovo je vjerojatno bilo mnogima korisno nakon naglog pada temperature u Moskvi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je trenutno u samoizolaciji, jer je ustanovljeno više slučajeva korona virusa u Kremlju, također je glasao preko interneta.

Protestima nedostaje liderstvo

Po mišljenju Grašenkova, među glasačima postoji snažno protestno raspoloženje. Mnogi Rusi su bili pogođeni ekonomskim mjerama koje su nastale zbog pandemije koronavirusa i stoga su negodovali na sve političke odluke.

Politički stručnjak, međutim, ne očekuje nove masovne prosvjede poput onih nakon izbora za Dumu 2011. godine, iako je prema rezultatima izbora i anketama Putinova stranka znatno manje popularna nego pre jednog desetljeća. „Jednostavno nema više nikoga tko bi mogao povesti masu i njome upravljati."

To se prije svega odnosi na oporbenog političara Alekseja Navaljnog, koji se nalazi u zatvoru. Ni on ni njegove kolege se nisu mogli kandidirati za izbore za Dumu.

Navaljnijeva organizacija FBK proglašena je ekstremističkom, a mnogi suradnici su otišli u egzil. Ostala je samo Navaljnijeva strategija takozvanog „pametnog glasanja“. Prema njoj, birači bi trebali glasati za bilo kojeg oporbenog kandidata u svojoj regiji, ako on ima realno najveće šanse pobijediti kandidata Putinove stranke.

„Najnepravedniji izbori u protekloj deceniji"

Koliko su izbori zaista bili pošteni i slobodni, teško je ovaj put mogao provjeriti bilo koji inozemni promatrač. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odlučila je da ne šalje promatrače nakon što su moskovske vlasti, navodeći pandemiju kao razlog, značajno smanjile misiju. Promatrači lokalnih izbora, poput neovisne organizacije „Golos“, prijavili su više od 3.000 slučajeva izborne prevare.

U intervjuu za DW, član odbora „Golosa“ Vitalij Averin izjavio je da se ovi izbori ne mogu nazvati demokratskim niti slobodnim. „To su bili najnepravedniji izbori u proteklom desetljeću."

Averin je naglasio da se najveća izborna manipulacija dogodila unaprijed, jer nitko od zaista oporbenih i neovisnih kandidata nije mogao izići na izbore.

Središnje izborno povjerenstvo također je zabilježilo nepravilnosti. Šefica te komisije Ela Pamfilova kaže pak da su to pojedinačni incidenti. „Mogu nas kritizirati koliko god žele, ali napori mojih kolega u proteklih šest godina godine su doveli do toga da su svi tajni trikovi postali poznati", kaže ona.

Jedan od tih trikova, na koji su skrenuli pažnju promatrači izbora oporbene stranke „Jabloko", jest takozvani „Vbrosi“. Jedna osoba ubacuje nekoliko popunjenih glasačkih listića u glasačku kutiju. Dopisnik DW iz Sankt Peterburga također je bio svjedok ove prakse.

„Izolirani incidenti ne utječu na rezultat“

Neki Rusi su saznali na biračkom mjestu da je netko već glasao u njihovo ime. Kako prenosi neovisna internetska stranica „Meduza", jedna žena iz Sankt Peterburga vidjela je ime svoje kćerke na biračkom spisku iako ova živi u Kini. U Čeljabinsku se šestočlana obitelj žalila da je umjesto njih, pa i jednog njihovog preminulog člana, glasao netko drugi.

Povrh toga, internetom su kružili video snimci glasačkih kutija koje su se mogle otvoriti s prednje i zadnje strane.

Izborno povjerenstvo obećava da će istražiti sve incidente. Član povjerenstvo Igor Borisov kaže za DW da se ipak radi o „izoliranim incidentima, koji ni na koji način ne utječu na rezultate naših izbora“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu