1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putinovo shvaćanje demokracije

Hermann Krause12. srpnja 2006

Raspad Sovjetskog saveza 1991 pobudio je nade kako će u zemljama nasljednicama starog režima doći do veće demokratizacije i blagostanja. No situacija se u različitim djelovima tog bivšeg imperija razvijala različito. Od tog su se totalitarnog sistema u zemljama srednje i sjeveroistočne Europe razvile parlamentarne demokracije, a u istočnoj i jugoistočnoj autoritarne "nazovi" demokracije. U Rusiji se od dolaska na vlast Vladimira Putina sve više učvršćuju autokratske strukture.

https://p.dw.com/p/9ZD9
Foto: AP

Promjene početkom 90-tih godina bile su povezane s velikim očekivanjima, nedavno je izjavio ruski predsjednik, no ni država ni poduzetnici ta očekivanja nisu ispunili. Što više, zakoni, kao i moralna načela, sve se manje uvažavaju. U Rusiji je započelo bogaćenje na račun naroda kakvo se ne pamti u njenoj povijesti.

Još do unazad nekoliko godina sve je izgledalo drugačije. Tada je Putin djelovao poput stidljivog i neiskusnog mladog čovjeka koji se ustručava preuzeti teret odgovornosti. U ljeto 1999. godine činilo se kao da se Vladimir Putin nije usuđivao preuzeti predsjedničko mjesto koje mu je ponudio Boris Jelcin:

"Ja si to nikada nisam postavio kao cilj - tako je to jednostavno došlo u mom životu. Za mene je to na određeni način veliko iznenađenje, sve što se u posljednje vrijeme događa."

No Putin je vrlo ubrzo ojačao svoj položaj, kako je to u Rusiji već uobičajeno i kao tadašnji premijer već je znao pokazati svoju moć. Kako bi povećao svoju popularnost ,započeo je rat u Čečeniji, koji se vodi i protiv civilnog stanovništva - bombardiran je glavni grad Grozni, deseci tisuća ljudi izgubilo je život, stotine tisuća su u bijegu. Na prvim predsjedničkim izborima 2000. godine Putin je dobio 52,9 posto glasova.

Od Putina se tražila politika "čvrste ruke". On je podijelio Rusiju na vojne okruge i tamo postavio svoje predstavnike kako bi okončao kaotično stanje koje je vladalo za vrijeme Jelcina. Mirovine su bile zajamčene, plaće su se povisile, a životni standard porastao.

"Podržavam Putina - Zbog čega? Zato što mislim da je on častan čovjek. Vodi ispravnu politiku, njegovi socijalni programi su dobri - on je odličan!

....smatra ova žena iz Anadira, glavnog grada Čukotke na sjevero-istoku bivšeg ogromnog carstva. Bez obzira na sve kritike iz inozemstva, većina stanovnika od Vladivostoka do Kaliningrada ponosna je na svog predsjednika. Na izborima 2004. godine Putin nije imao ozbiljnog protukandidata i dobio je 71 posto glasova.

Rusi doživljavaju svog predsjednika kao nekog tko je dobar državnik i govornik i kao nekoga tko vodi brigu o svojim građanima. Bez obzira nalazi li se elegantno odjeven u avionu, u judo-odjeći ili na skijaškoj stazi, on uvijek izgleda dobro, a Putinov kult u Rusiji ne poznaje granice:

"Hoću jednog takvog, kao što je Putin" pjeva jedna djevojačka pop-grupa, "nekog tko je tako jak, koji ne pije i ne puši..."

Putinovu popularnost ništa ne može zaustaviti: činjenicu da se u Čečeniji svakodnevno gine svi šutke prihvaćaju, a na predsjednika i njegovu politiku ne smije pasti nikakva sjena. Ne obazirući se na ustav, on je predsjednikov ured pretvorio u pravi organ moći. Moćnike koji su mu postali preopasni, jednostavno je protjerao u inozemstvo ili u zatvor - na primjer Mihaila Čodorovskog. Stranka "Ujedinjena Rusija" koju je osnovao kao bi učvrstio svoju moć, potuno vlada u oba doma ruskog parlamenta. Onaj tko želi nešto postići, mora se učlaniti u njegovu stranku, kao što je to prije bilo s Komunističkom partijom. Utjecaj tajne službe stalno raste, tvrdi sociologinja Olga Krištanovskaja:

"Kada se Putin zatekao u kadrovskom vakuumu, morao je pod hitno pronaći ljude u koje može imati povjerenja. Dakako da je takve ljude pronašao tamo gdje je ranije radio - u lenjingradskom KGB-u, ruskoj tajnoj službi. Ti su se ljudi preseli u Moskvu i zauzeli sve važnije položaje. 58 posto svih Putinovih suradnika su ljudi iz njegovog bivšeg tima iz tajne službe - to je više od polovine!"

Za vrijeme Putinove vladavine birokracija je još više ojačala. Nakon napada terorista na školu u Beslanu Putin je izgradio vertikalnu strukturu vladanja: guvernere pojedinih pokrajina više se ne bira u tim područjima, već ih imenuje Kremlj. Stara i nova krilatica glasi: kontrole - što je moguće više, demokracije što je moguće manje, onoliko koliko baš mora.