Radikalizacija i destrukcija - eskalacija situacije u BiH

"Prekoračen je prag socijalne izdržljivosti u BiH", kaže psiholog i politički analitičar iz Tuzle Ibrahim Prohić, komentirajući za Deutsche Welle jučerašnje nerede u Sarajevu. Dodaje kako su destrukcija i agresivnost logična posljedica radikalne politike.

Prosvjedi boraca i neredi u Sarajevu završeni su sinoć (21.4.) oko 20 sati, a ispred zgrade federalne vlade ostale su manje grupe članova boračkih udruženja. Ishod jučerašnjih nereda je 69 ozlijeđenih od čega 32 policajca. Nakon prosvjeda uslijedile su međusobne optužbe između boraca i federalne vlade.

Predsjednik Saveza dobitnika najviših ratnih priznanja Dževad Radžo kaže da su za nerede odgovorni "ubačeni provokatori": "Ovo je nešto najružnije što se moglo desiti borcima koji su temelj ove države i oni sada traže ostavku premijera Mujezinovića", kaže Radžo.

Federalni premijer Mustafa Mujezinović odgovara kontraoptužbama: "Na žalost, i pored ispunjenih zahtjeva neko je insistirao na neredima, jer ovo nisu prsvjedi nego neredi i nečija politička poruka", zaključio je Mujezinović.

Radikalizacija i destrukcija

"Nerede ispred zgrade federalne vlade u Sarajevu producirala je vlast koja nijedan problem nije sposobna riješiti na sustavni način", kaže psiholog i politički analitičar iz Tuzle Ibrahim Prohić. "Oni reagiraju samo kada su satjerani do zida, to znači na pritisak, prosvjede, odnosno agresivnost", kaže Prohić.

Prohić upozorava na sve izvjesniju promjenu stanja u bosanskohercegovačkom društvu. Ističe kako je ova zemlja do sada imala radikalnu politiku, a sada i radikalizaciju ponašanja građana, odnosno javnosti. Prohić podsjeća na tri gotovo istodobna događaja u glavnom gradu BiH koja u svom podtekstu sadrže agresivnost i destrukciju.

"To su ovi prosvjedi ispred zgrade vlade, zatim neredi na stadionu Koševo, i sukob Gras - Centrorans radi ekonomskih interesa. Dakle, radikalizacija i destrukcija postaju model ponašanja u BiH i to je ono što je zabrinjavajuće", kaže Prohić.

Prekoračen prag socijalne izdržljivosti

"Iako zabrinjavajuća, to je i potpuno logična i očekivana posljedica", kaže Prohić. "Ako imate jednu radikalnu politiku koja konstantno producira konflikt na verbalnom planu, onda su destrukcija i agresivnost logične posljedice", ističe Prohić dodajući da vlasti u BiH, na svim razinama, nemaju ni elementarnog kredibiliteta.

"Vlast ne zadovoljava osnovne demokratske standarde i ne uvažava čak ni elementarne tržišne principe. Primjer konflikta između Grasa i Centrotransa to pokazuje. Gras uporno želi zadržati monopol. To je karakter ove vlasti koja ima svoje favorite i ljubimce, drugi su diskriminirani, tržišni principi ne vrijede i zato imamo kaos koji je na pragu BiH", upozorava Prohić.

To bi, prema Prohićevim riječima, trebalo značiti da BiH izlazi iz faze u kojoj se prag socijalne izdržljivosti spušta na najnižu točku, zbog čega, kako ističe, nije teško zaključiti da je razdoblje laganog vladanja u ovoj zemlji definitivno prošao. No, kako zaključuje Prohić, vlast u BiH takva kakva jest, nije jedini bosanskohercegovački problem, kaže Prohić, dodajući kako su za postojeće prilike odgovorni i građani koji već dugo ne vjeruju u mogućnost promjene stanja.

Eksplozija nezadovoljstva nakon dugotrajne depresije

"Sada opet imamo psihološki fenomen da poslije duge depresije i potiskivanja reakcija, odnosno emocija, imate eksploziju", kaže Prohić. Prohić također upozorava na činjenicu da "bosanskohercegovačko društvo još uvijek nije uspjelo preobraziti socijalno i političko nezadovoljstvo artikulirajući ga u jedan zreli društveni koncept ili pokret".On ističe da do sada nije ni bilo pokušaja zajedničkog nastupa svih, ili barem većine ugroženih kategorija stanovništva u BiH.

Prvi takav nastup najavljen je za nekoliko dana, tačnije za 1. svibanj, Praznik rada. Organizator prvosvibanjske prosvjedne šetnje, pokret "Dosta!", očekuje da će se na sarajevskim ulicama tada pojaviti 100.000 radnika, nezaposlenih, umirovljenika, boraca i članova drugih obespravljenih kategorija u BiH.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: Nenad Kreizer