Rak – koka koja nese zlatna jaja?

U velikom kompleksu zgrada do kojeg dopire šum valova, više od tisuću istraživača neumorno rade kako bi otkrili lijek protiv raka – bolesti koju je Pfizer godinama zenemarivao. U pravilu, ne postoji velika i moćna farmaceutska kompanija koja se nije uhvatila u koštac s ovim teškim izazovom. Na istraživanje se godišnje troše puste milijarde dolara, ali bez velikog uspjeha. Međutim, posljednja znanstvena otkrića ulijevaju zrno nade u ratu protiv tumorskih bolesti. No, dok bolesnici u tom napretku vide slamku spasa, farmaceutske kompanije ga više vide kao nepresušan rudnik zlata.

3 i pol tisuće dolara za 12 dana života

Do dana današnjeg testirano je oko 860 lijekova protiv raka - dvostruko više u odnosu na lijekove protiv srčanog i moždanog udara zajedno. Lijekova protiv raka također je više nego li lijekova protiv AIDS-a, raznih infektivnih oboljenja ili Alzheimerove bolesti. Ali unatoč golemim naporima lijekovi se teško probijaju na tržište – prošle godine izašla su samo dva nova, godinu ranije tek jedan. Iako dobar dio lijekova može produžiti pacijentima život tek za nekoliko mjeseci, cijena je astronomska - mjesečna terapija stoji i po nekoliko tisuća dolara. Primjera radi, lijek Tarceva koji mjesečno stoji 3.500 dolara, koristi se protiv raka gušterače, jer prema istraživanjima, pacijentima može produžiti život za 12 dana!

Zbog čega je rak postao magnet za farmaceutske kompanije? Prvo, znanstvena istraživanja koja zadiru u samu srž gena otkrivaju uzroke nastanka tumora čime je moguće proizvesti lijekove koji će blokirati nastanak tumorskih stanica. Ali proces kojim nastaju zloćudne stanice izuzetno je složen i uključuje međuigru tisuća molekula. Primjerice, blokirati tumorske stanice jednim lijekom bilo bi kao pokušati zaustaviti cijeli promet u Manhattenu jednom rampom. Nemoguća misija! Da stvar bude gora, tumorske stanice, baš poput bakterija, mogu razviti otpornost prema lijekovima. Znanstvenici također vjeruju da lijekovi, koji su u stanju uništiti tumorske stanice, ne djeluju na prvotne zloćudne stanice iz kojih potom opet mogu nastati opake metastaze.

Očajni pacijenti i bespomoćni lijekovi

Drugi razlog je financijske prirode. Pacijenti oboljeli od raka očajni su, a zdravlje su spremni zlatom platiti. Ali umjesto pacijenata, skupe lijekove, u pravilu, plaćaju zdravstvena osiguravajuća društva koja se ne usude uskratiti lijek koji dokazano ima tek malu ili neznatnu korist. To farmaceutskim kompanijama daje mogućnost da lijekove naplaćuju po nekoliko tisuća dolara mjesečno čime je industrija lijekova protiv raka postala vrlo unosan posao. Primjerice lijek Erbitux, kojeg je razvio ImClone System, mjesečno stoji 10.000 dolara. Jedno istraživanje u Kanadi pokazalo je da oboljeli od tumora debelog crijeva koji su uzimali lijek u prosjeku žive duže tek jedan i pol mjesec u odnosu na one pacijente koji nisu primali terapiju. Ako se uzme u obzir cijena lijeka u Sjedinjenim Državama i duži vijek života, umirući pacijent potrošio je desetke tisuća dolara za mjesec i pol dana života. Erbitux, koji se također koristi u liječenju raka glave i vrata, godišnje ostvari promet od milijardu i 600 milijuna dolara. Vlasnik lijeka, već spomenuti ImCom, prošle je godine kupljen za 6 i pol milijardi dolara.

Milijarde bačene u bunar

Prema podacima časopisa Med Ad News, 1998. godine na listi 200 najprodavanijih lijekova širom svijeta nalazilo se samo 12 lijekova protiv raka. Prošle godine na listi se našlo njih 23, a tri su završila među 10 najprodavanijih lijekova. Još jedan podatak: od 126 lijekova koji godišnje naprave promet od jedne milijarde dolara, njih 20 su lijekovi protiv raka. Toliki novac magnet je za farmaceutske tvrtke. „Rak je postao izuzetno emotivno pitanje koje se ne može prepustiti slobodnom tržitu poput kišobrana“, kaže biotehnolog Robert Erwin, koji se nalazi na čelu fondacije za borbu protiv raka „Marti Nelson“ i dodaje: „Sve dok zdravstveni sistem bude voljan plaćati tako visoku cijenu lijekova, novac će se slijevati u džepove farmaceutskih kompanija.“ Što se krije iza skupih lijekova proučavao je i Neal J. Meropol, onkolog u centru za borbu protiv raka „Fox Chase“ u Philadelphiji. „Sve dok tržište ne napravi razliku između osrednje učinkovitih i značajno učinkovitih lijekova, neće biti pomaka prema onim lijekovima koji su imaju veće koristi.“

Lijek protiv raka – gorka pilula

Međutim, kako rastu troškovi razvijanja novih lijekova, kompanije vrlo pažljivo biraju u koju će se avanturu upustiti. Osim gubitka kose i mučnine, lijekovi protiv raka mogu kao nuspojavu imati i totalni financijski kolaps. Budući da samo mali broj lijekova iz laboratorija u konačnici završi na tržištu te budući da su troškovi razvoja ogromni, razvoj lijeka može se pretvoriti u gorku pilulu. Usprkos navedenom, Pfizer ne odustaje od tržišta kojeg čine očajni pacijenti oboljeli od tumora. U kompaniji se nadaju da bi do 2018. godine mogli podići prodaju pametnih lijekova na 11 milijardi dolara. To bi bilo četiri puta više nego li prošle godine kada je kompanija na lijekovima protiv raka zaradila 2 i pol milijardi dolara, samo 5 posto njihovih ukupnih prihoda. Od kolača velikog 7 milijardi dolara, namjenjenog istraživanju, na razvoj lijekova protiv raka Pfizer trenutno troši 20 posto tog golemog iznosa. Rak nekoć nije bio omiljen izvor prihoda za velike kompanije poput Pfizera. Pacijenti koji su bolovali od raka brzo bi umrli, dok su s druge strane postojali milijuni kroničnih bolesnika koji su primorani cijeli život gutati lijekove i trošiti novac.

Ima li nade? Još uvijek ne!

U posljednje vrijeme lijekovi protiv raka pokušavaju ciljano napadati stanice raka. Drugim riječima, cilj je uništiti bolesne, a sačuvati zdrave stanice. Ali i takve terapije imaju ograničen učinak jer tumori u pravilu nastaju kao posljedica velikog broja genetskih mutacija. To znači da je potrebno koristiti kombinaciju različitih lijekova, a takve kombinacije povećavaju troškove liječenja i neugodne nuspojave. Jedan tumor može imati od 50 do 100 genetskih mutacija. Dvije osobe zaražene istim tipom tumora mogu imati samo 5 zajedničkih mutacija. Jednostavnije rečeno, lijek može djelovati samo ako pogodi genetski profil tumora. Drugim riječima, lijek je učinkovit kod malog broja pacijenta, ali u širokoj populaciji njegovo djelovanje je ograničeno. Budućnost istraživanja antitumorskih lijekova sažeo Mace L. Rothenberg, onkolog i istraživač u Pfizeru: „Nije cilj postići mali učinak u velikoj populaciji, nego veliki učinak u maloj populaciji.“

Autor: New York Times / gp

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm