1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Ratnica" dovodi neonacističku stvarnost u kino

17. prosinca 2011

Mladi njemački režiser David Wnendt je svojim filmom "Ratnica" pogodio živac vremena: on pruža uvid u neonacističku scenu na istoku Njemačke. Iako mu je to prvijenac, već je stvorio film o kojem će se još dugo pričati.

https://p.dw.com/p/13UV9
Glavna junakinja filma "Ratnica"
Prizor iz filma "Ratnica"Foto: FILMFEST MÜNCHEN

Zapravo bi se mladi redatelj, David Wnendt trebao radovati: već svojim prvijencem će se o njemu i njegovom filmu slijedećih dana i tjedana u Njemačkoj još puno pričati. "Ratnica" je priča o ekstremnoj desnici na istoku Njemačke, tema koja je dobila tragičnu aktualnost nakon što je otkrivena teroristička djelatnost koju je godinama provodila neonacistička grupa iz Zwickaua.

Redatelj David F. Wnendt s filmskom nagradom u Berlinu
Redatelj David F. Wnendt s filmskom nagradom u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa

Još prije nekoliko mjeseci bi većina gledalaca ovaj film ocijenila kao suviše plakativan i klišeiziran. Ali u međuvremenu se stvarnost pokazala još nevjerovatnijom od fikcije. Odjednom i David Wnendt stoji u središtu pažnje, već ga se proglašava redateljem vizionatskih sposobnosti. Film "Ratnica" je dosada prikazan na nekoliko njemačkih i međunarodnih filmskih festivala, gdje de dobio više nagrada. U njemačkim kinima će se početi prikazivati u siječnju.

Nacistički simboli i rasistički napadi

David Wnendt pripovijeda priču mlade Marisa, tinejđerke iz istočnonjemačke provincije. Ona je dio grupe neonacista, istetovirana je nacističkim simbolima, puna je mržnje prema strancima, brutalna je. istovremeno se pokušava nekako probiti kroz život, pronaći svoje mjesto. Okružena je muškim društvom, dečkima koji su njenih godina i također naonacisti. Nakon jedne svađe s dvoje mladih afganistanskih tražitelja azila, ona ih u bijesu hotimice pregazi autom i teško ih povrijedi.

Ono što slijedi moglo bi se opisati kao postepeni preokret, kao polagana promjena glavnog lika. Marisa najprije uspostavlja kontakt s jednim od dvojce Afganistanaca, na kraju mu pomaže da pobjegne u Švedsku.

Nasilje prema strancima je dio svakodnevice
Nasilje prema strancima je dio svakodneviceFoto: Ascot Elite Filmverleih/Alexander Janetzko

Režiser je prije nekoliko godina tek želio posjetiti istočnu Njemačku, napraviti seriju fotografija napuštenih industrijskih postrojenja, objašnjava David Wnendt. Tada je došao prvi puta u kontakt s mladimj neonacistima u provinciji. "U selima na istoku se stječe dojam da se radi o masovnoj pojavi. To me zgrozilo, ali i zaniteresiralo", objašnjava Wnendt.

Nakon tog iskustva on je počeo intenzivno istraživati fenomen, počeo je uspostavljati kontakte s mladima ekstremnim desničarima. Posebno ga je zanimao fenomen mladih djevojaka u desnoekstremnoj sceni: "Posljednjih godina je porastao udio djevojaka među neonacistima. I one su prestale biti samo pratilje, počele su preuzimati aktivnu ulogu na sasvim različitim razinama."

Autentično okružje

Wnendt u svom filmu pokazuje mlade koji se okupljaju, opijaju, urlaju stare nacističke pjesme i gjedaju na DVD-ovima stare nacističke propagandne filmove. On pokazuje prepade na strance, pokazuje rasizam svakodnevice. Tu si i nemoćni roditelji, oni filmu daju dojam autentičnosti. Djelomice neuvjerljiv je film samo tamo gdje pokazuje približavanje mladog Afganistanca i neonacistkinje Marise. Zašto se on upravo njoj obraća za pomoć, to do kraja filma ostaje nerazjašnjeno.

Glavna junakinja filma "Ratnica"
Nedostatak perspektive mladihFoto: Ascot Elite Filmverleih/Alexander Janetzko

Ali usprkos tim primjedbama, film "Ratnica" ipak gledatelja ostavlja bez daha. Koncept mladog redatelja je uspio: napraviti film koji objašnjava fenomen bez da djeluje pedagoški i poučno. To je film koji provocira bez jeftinih efekta. I što je najvažnije: on gledaocu pruža jedno moguće objašnjenje nečega što je u stvari neobjašnjivo. Zašto je upravo u provinciji na istoku Njemačke tako pogodno tlo za razvoj desnog ekstremizma? Zašto mladi napuštaju roditeljski dom, tetoviraju si nacističke simbole po čitavom tijelu i urlaju rasističke pjesme?

Bez perspektive i nemoć

Odgovori koje Wnendt pruža nisu novi, ali oni pogađaju srž problema. Radi se o nedostatku perspektive mladih ljudi i o nemoći roditelja, o visokoj stopi nezaposlenosti i ideološkom vakuumu u kojem su se ljudi našli nakon ujedinjenja Njemačke. Ali dio priče su i tipični fenomeni tinejđera: zavist i ljubomora, konkurentske borbe unutar grupe.

Prizor iz fima
Obračuni i unutar grupeFoto: Ascot Elite Filmverleih/Alexander Janetzko

"Teme i pogledi desnih ekstremista sve više postaju dio svakodnevice u Njemačkoj, dio nazora srednje klase", kaže Wnendt. Povjerenje u demokraciju je sve manje. Istraživanja pokazuju da na istoku Njemačke gotovo svaka druga osoba više ne smatra da je demokracija najbolji mogući model po kojem treba urediti državu. A također i oni ljudi koji sebe ne bi nazvali desnima, često imaju neprijateljske stavove prema strancima. "I to u krajevima u kojima je udio stranaca u stanovništvu vrlo, vrlo mali", napominje David Wnendt. Svojim filmom "Ratnica" on je snimio izuzetno aktualan prvijenac. To je međutim činjenica koja ga samo djelomice veseli - jer tako zastrašujuće istinita je njegova filmska fikcija.

Autori: Jochen Kürten / Z. Arbutina

Odg. ur.:A. Šubić