Razglednice iz Stolca

Za Stolac kažu da je jedan od najljepših gradova u Hercegovini. Njegovu povijest ispisali su Iliri, Grci, Rimljani, Slaveni, Osmanlije i Austrougarska, a danas se zbog dužine i kontinuiteta življenja od preko 16 tisuća godina na ovim prostorima, ovaj grad nalazi na preliminarnoj listi svjetske baštine UNESCO-a. Danas u Stolcu, prema popisu stanovništva iz 2013. živi oko 14.500 stanovnika.

Pet kilometara od Stolca nalazi se Daorson, jedan od najstarijih antičkih gradova u Europi. Danas se tamo mogu vidjeti ostaci megalitskih zidina iz 4. stoljeća p.n.e. Jedno od najvažnijih nalaza je kaciga s grčkim natpisom ΠΙI, za što se pretpostavlja da je skraćeno ilirsko ime vlasnika Pines, kao i novac koji je ovaj narod koristio. Grad Daorson je sagrađen po uzoru na grčki grad Mikenu.

Vidoški grad je jedna od najvećih srednjovjekovnih tvrđava u BiH. Prvi put se spominje 1444. kao posjed Stjepana Vukčića Kosače. Zauzima površinu od oko 20.500 kvadratnih metara. Grad je imao tri jasno podijeljena dijela: Donji, Srednji i Gornji grad, a imao je i 10 cisterni za vodu, te skladište brašna. Stari grad Stolac je nacionalni spomenik BiH i mjesto je održavanja Stolačke tarče.

15 kilometara od Stolca nalazi se jedno najvažnijih i najvećih nalazišta srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u BiH. Riječ je o nekropoli stećaka Boljuni s ukupno 273 spomenika. Tamo je sahranjen i Vlatko Vuković Kosača, na čijem je spomeniku bosančicom uklesano: "a se leži dobri junak i čoek vlatko vuković". Na nekoliko stećaka u Boljunima potpisani su i majstori klesari Grubač i Semorad.

Nekropola od ukupno 133 stećka nastala je krajem 14. stoljeća, a najveći broj stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća. 63 stećka je ukrašeno motivima lova, sunca, kruga, dekorativnim motivima, motivima štita i mača, te motivima križa. Nalazi se 3 kilometra zapadno od Stolca.

U centru Stolca ispred Prve osnovne škole nalaze se ostaci spomenika sudionicima NOB-a, ispod kojeg je i spomen kosturnica. Spomenik je srušen u ratu 1992. godine, a danas tu samo postolje pored kojeg je ploča sa imenima poginulih. Godine 2015. je općinska vlast u Stolcu donijela odluku o premještanju spomenika i kosturnice i korištenja prostora "u druge svrhe". To se još uvijek nije dogodilo.

"Osloboditelju Stoca od višestoljetnog robovanja Turcima prigodom 120-godišnjice podigoše zahvalni Hrvati stolačkog kraja", napisano je na ovoj spomen ploči podignutoj 1998. godine Ivanu Musiću. Spomenik se također nalazi ispred Prve osnovne škole u Stocu.

"U ovom objektu su Hrvatsko vijeće odbrane HVO u srpnju i kolovozu 1993. god. zatvarali i mučili Bošnjake koji su bili izlagani psihofizičkom maltretiranju, a neki su pretučeni do smrti. Preživjeli su transportirani u koncentracijske logore: Dretelj, Heliodrom, Gabela i druge", napisano je na spomen ploči koju je 2011. podigla Udruga logoraša Stolac.

Prije rata Stolac je bio jedan od nacionalno najmješovitijih gradova u BiH s oko 8.100 Bošnjaka, 6.200 Hrvata i oko 3.900 Srba. Danas u gradu živi oko 5.500 Bošnjaka, 8.500 Hrvata i oko 280 Srba. U gradu na Bregavi se ne mogu ignorirati ruševine ostale iza posljednjeg rata, različiti nacionalno obojeni grafiti, te rupe od metaka i gelera na zidovima objekata.

U Stolcu se nalazi i muzej Makova hiža ili Makova kuća. Mehmedalija Mak Dizdar (1917 - 1971) je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. U bivšoj Jugoslaviji bio je glavni urednik izdavačke kuće "Narodna prosvjeta" i javno se zalagao za treću inačicu tadašnjeg srpsko-hrvatskog jezika. Ostao je poznat po svojoj knjizi "Kameni spavač", te pjesmama "Modra rijeka" i "Zapis o zemlji".

Kroz Stolac protječe rijeka Bregava na kojoj se ljeti Stočani kupaju, te je koriste za poljoprivredu. Voda je čista i hladna, a duž toka rijeke se nalaze mnogi slapovi i kupališta, kao i nekoliko vodenica. Stari naziv rijeke je Vidoštica ili Vidova rijeka i dužina njenog toka je 31 kilometar.

Godine 1835. su četvorica braće Rizvanbegović, nakon što je ukinut položaj dizdara i kapetana, izgradila svoje privatno imanje - Begovinu. Danas se taj kompleks sastoji od pet objekata konaka i šest stambenih objekata, kao i niza pomoćnih ekonomskih objekata. Objekti su od kamena, krovovi obloženi kamenim pločama, a vrata su tradicionalna bosanska sa zvekirom. Begovina je nacionalni spomenik BiH.

Na Bregavi u Stocu se nalaze tri velika kamena mosta i nekoliko manjih. Među najstarije se ubraja Gornja ćuprija koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dobila naziv Inat ćuprija. Pored mosta se nalazi džamija, hamam, mlin i kavana. Danas je posjećuju mnogi turisti.

Ćuprijska džamija ili džamija Hadži Alije Hadžisalihovića sagrađena je 1736. na lijevoj obali rijeke Bregave. Proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. 1993. ju je, kao i druge džamije u Stolcu, srušio HVO. Njeni ostaci odvezeni su kamionima. I druge džamije u gradu su bile minirane: Careva, džamija Ismail-kapetana i džamija Alipaše Rizvanbegovića. Ćuprijska džamija obnovljena je 2010.

U samom centru Stolca nalazi se i Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije koji je otvoren 2013. godine. Prethodno je na ovom mjestu bila robna kuća Stočanka. Stolac ima jos dvije katoličke crkve od kojih je glavna katolička crkva Crkva sv. Ilije koja je izgrađena 1902. godine i 1993. je bila granatirana, te jednu pravoslavnu crkvu.

Stolac danas slovi za podijeljeni grad sa školom koja spada pod kategoriju "dvije škole pod jednim krovom" i kafićima u kojima se "zna tko gdje pije kavu". Ipak, život u gradu s mediteranskom klimom ljeti je vidljivo veseliji, zaboravi se na nezaposlenost i odlazak mladih, a kulturne manifestacije poput "Slovo Gorčina" daju gradu jedinstvenu atmosferu.