Rekordi Nobelove nagrade
7. listopada 2013
Kad je Alfred Nobel oporučno ostavio svoj imutak jednoj zakladi, njegova je obitelj bila zaprepaštena. Oni su oporuku pokušali poništiti. Tek 1901., pet godina nakon Nobelove smrti, dodijeljena je prva Nobelova nagrada. Od tada se puno toga dogodilo...
Nobelova nagrada pokojniku
Samo živi ljudi smiju biti nominirani za Nobleovu nagradu. Dobitnici Nobelove nagrade za mir Dag Hammarskjöld 1961. i Nobelove nagrade za književnost Erik Axel Karlfedt 1931., svejedno su posthumno nagrađeni jer su umrli u razdoblju između nominacije i proglašenja dobitnika. Od 1974. ni to više nije dopušteno.
2011. je Nobelova nagrada ipak dodijeljena jednom pokojniku. Kad je Odbor priopćio da bi Nobelovu nagradu za medicinu trebao dobiti Ralph Steinman, nije znao da je dobitnik umro tri dana ranije. U ovom je slučaju napravljena iznimka, a Steinmanovi su nasljednici kasnije primili nagradu.
Dva puta nagrađivani
Četvoro je znastvenika primilo i po dvije Nobelove nagrade. Amerikanac John Bardeen nagrađen je dva puta za fiziku: jednom za razvoj tranzistora (1956.), drugi put za "BCS teoriju" o superprovodljivosti po kojoj metali gube svoj električni otpor (1972.). Britanski biokemičar Frederick Sanger je dva puta dobio nagradu za kemiju: 1958., za objašnjene strukture inzulina i 1980. za metodu po kojoj se mogu utvrditi DNK sekvence u nukleinskim kiseinama.
Neobičnu kombinaciju je postigao američki kemičar Linus Pauling: 1954. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju, a 1962. Nobelovu nagradu za mir. Pauling je bio veliki protivnik nuklearnih testiranja.
Slabo zastupljene žene
Sigurno najpoznatija dvostruka Nobelovka je Marie Curie: 1903. je nagrađena za fiziku, za svoja istraživanja radioaktivnosti, a 1911. za kemiju, za otkrivanje kemijskih elemenata polonija i radija.
Do 2012., Nobelovu su nagradu ukupno dobile 44 žene, ali samo 16 puta u jednoj od tri znanstvene discipline.
Odbili primiti nagradu
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Le Duc Tho i za književnost Jean-Paul Sartre odbili su primiti nagradu. Dok je Sartre odbijao bilo kakvo javno odavanje počasti, Le Duc Tho nagradu nije htio primiti zbog tadašnje situacije u Vijetnamu. U znanstvenim disciplinama se takvo što još nije dogodilo, ako se ne računa to što je njemačkim znanstvenicima u doba Hitlerove vladavine bilo zabranjeno prihvatiti ovu nagradu. Time su bili pogođeni Richard Kuhn (za kemiju 1938.), Adolf Butenendt (za kemiju 1939.) i Gerhard Domagk (za medicinu 1939.). Oni su diplomu i orden primili nakon rata, ali novac ih više nije čekao.
Koja je nacija najuspješnija?
Najviše Nobelovih nagrada je u sve tri znanstvene discipline osvojio SAD: 43 posto svih nagrada za fiziku, kemiju i medicinu je otišlo Amerikancima.
Na drugom mjestu u fizici i kemiji su Nijemci, na trećem Britanci, dok je u medicini ovaj poredak obrnut. Na četvrtom je mjestu u sve tri kombinacije Francuska.
Kad se rađaju Nobelovci?
Najčešći datumi rođenja među dobitnicima Nobelove nagrade su 21. svibnja i 28. veljače.
Koliko su stari dobitnici?
Ako se promatra svih šest disciplina, u prosjeku dobitnici imaju 59 godina. U znanstvenim disciplinama su nešto mlađi: u kemiji i fizici u prosjeku im je 57, a u medicini 55 godina.
Najmlađi dobitnik je 1915. bio fizičar Lawrance Bragg kojemu je tada bilo 25 godina. Najstariji u znanstvenim disciplinama je 2002. bio fizičar Raymond Davis Jr., s 88 godina. A dvojica dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju (Leonid Hurwicz i Lloyd Shapley) su, kada im je nagrada dodijeljena, već imali 90, odnosno 89 godina.