Religija ili etika - pitanje je sad!

"Ista sloboda za Berlin, sad ste vi na potezu“, stoji na jednom od 500 plakata kojima je Berlin već tjednima oblijepljen. Na slici je poznati njemački nogometaš Arne Friedrich, koji podržava inicijativu Pro Reli, za uvođenje vjeronauka kao obaveznog predmeta u berlinske osnovne škole.

Na plakatima inicijative Pro Ethik vide se djeca različitog porijekla i religija te natpisi: "Ostavite nas zajedno, etika plus religija.“

Do sada su u Berlinu učenici do sedmog razreda osnovne škole mogli birati žele li pohađati satove vjeronauka ili satove znanosti o moralu. A od sedmog razreda je etika za sve bila obvezan predmet.

Što pomaže zajedničkom životu?

Pokretači akcije Pro Reli to smatraju diskriminacijom, uvedenom od strane berlinskog crveno-crvenog senata, koalicije socijaldemokrata i ljevice. Na njegovom je čelu popularni berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit. On se zalaže za očuvanje etike kao predmeta za sve učenike: "Ovaj berlinski model se potvrdio u praksi. Mi želimo da ovdašnji đaci zajedno uče što su zajedničke vjerske i moralne vrijednosti. To je berlinska tradicija, zato glasujte protiv izjednačavanja etike i religije", poziva Wowereit.

On je na čelu inicijative koju podržavaju i stranka Zelenih, sindikati, te druge brojne organizacije. Među njima su i udruge migranata, poput one najbrojnije, Turskog saveza. Samo zadržavanjem sadašnjeg modela se može njegovati vjerska tolerancija, koja je prijeko potrebna u multikulturalnom gradu kakav je Berlin, jedan je od njihovih glavnih argumenata.

No, isti takav argumenat koristi i inicijativa Pro Reli. Njezin pokretač, odvjetnik Christoph Lehmann kaže: "Upravo u gradu koji sebe smatra multikulturalnim i tolerantnim je ovo pravo za koje se borimo posebno važno. Stoga vjerujemo da će Berlinčani u nedjelju glasati za.“

Berlin - grad modernog ateizma

Pro Reli, koji, između ostalog, podržavaju crkve, demokršćani te Židovska općina u Berlinu, želi referendumom izboriti i pravo na ravnopravnost islamske vjerske nastave u ovdašnjim školama. I ona bi, i to na njemačkom jeziku morala biti organizirana i plaćena iz gradskog proračuna ukoliko u nedjelju (26.4.) 25 posto od 2,4 miliona Berlinčana koji imaju pravo glasa na listiću zaokruže „DA“.

Islamska vjerska nastava se zasada uglavnom na maternjim jezicima doseljenika organizira po džematima i džamijama u Berlinu. To je slučaj i s Islamskim kulturnim centrom Bošnjaka. Njegov predstavnik za medije Meho Travljanin kaže da ovaj centar podržava referendum, ali napominje da postoje i problemi: "Smatramo da u Berlinu nema kvalificiranog osoblja koje bi moglo predavati islamsku religiju u školama. Ipak, mi pozdravljamo ovu inicijativu. Neka odluči volja većine.“

A većina u Berlinu, čak 65 posto prema statistici, ne ide ni u crkve ni u džamije. Njemački glavni grad stoga ima i naziv "svjetskog glavnog grada modernog ateizma“.

Autor: Begzada Đulović-Kilian

Odg. urednik: Zoran Arbutina