1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Reuma: Predrasude i činjenice

Gudrun Heise / J. Avgustinović12. listopada 2014

Protiv pojedinih bolesti su naši stari imali svoje sasvim osobite recepte i često pogrešne predodžbe. Nešto od toga se zadržalo sve do današnjih dana, a osobito o reumi ima mnogo mitova. Neke od njih ćemo provjeriti.

https://p.dw.com/p/1DTJE
Knöchrige Hände Gicht
Foto: imago/Bild13

Od reume obolijevaju samo starije osobe - pogrešno

Mit koji je još uvijek prisutan. Ali i djeca, čak i bebe, mogu oboljeti od reume. U Njemačkoj boluje gotovo 40.000 djece i mladih od različitih oblika reume, tzv. "Juvenilnog idiopatiskog artritisa". U Garmisch-Partenkirchenu je 1952. osnovana prva specijalna klinika za tu vrstu oboljenja - Njemački centar reumatologiju djece i mladih. U međuvremenu postoje brojne slične ustanove, kojima se mladi, oboljeli od reume, mogu obratiti.

Reuma je samo reuma - pogrešno

Reuma je tek nadpojam za preko 100 različitih bolesti, koje se ne mogu uvijek brzo i jasno dijagnosticirati. Međutim, to je važan preduvjet kako bi se za bolest mogla odrediti uspješna terapija, budući da postoje upalne reumatske bolesti, kao što su reumatoidni artritis. Artritis ljudi često brkaju sa reumom, ali to nisu iste stvari. Morbus Bechterew također pripada kategoriji reumatskih oboljenja, a artroza pripada degenerativnim oboljenjima kralježnice i zglobova. Tu su još i reumatizam mekog tkiva, npr. "teniski lakat" ili "metabolička oboljenja s reumatskim pritužbama" kao što je giht.

Artritis i artroza su jedno te isto - pogrešno

Tko govori o reumi u pravilu misli na reumatoidni artritis. Od tog oboljenja mogu biti pogođeni svi zglobovi, većinom su to prsti i zglobovi u nogama. U njima se razvija upala, koja u kasnijoj fazi dovodi do neizlječivih oštećenja zglobova i jakih bolova. Kod artroze je upravo suprotno. Pritom obolijeva zglobna hrskavica koja u akutnim fazama dovodi do bolnih upala. Ukoliko se hrskavica smanjuje, kosti se glođu jedna o drugu, a to boli.

Rengenska slika oboljelih šaka
Postoji čitavo medicinsko područje - reumatologija, koje se bavi samo tim deformacijama.

Reuma pogađa samo zglobove - pogrešno

Ma kakvi! Mišići, kosti, tetive i unutarnji organi mogu također oboljeti. Pogotovo je kod upalnih reumatskih oboljenja neophodan velik oprez. Reuma može zahvatiti i oko. Stručni medicinski naziv glasi "Iridociklitis". Riječ je o obliku upale irisa i tzv. cilijarnog mišića, vezivnog tkiva između zjenice i žilnice oka. Ovo oboljenje može dovesti do sivog ili zelenog glaukoma.

Nipošto se ne micati - pogrešno

Kao i kod mnogih oboljenja, tako i za reumu vrijedi: "Što se prije ode k liječniku i dobije jasna dijagnoza, to je veća šansa za uspješnom terapijom." Upravo kretanje zglobova i obnova mišića pomažu da se zglobovi ne ukoče i ne oslabe. Pritom pomažu fizioterapija, ergoterapija i bavljenje sportom. Vožnja biciklom i plivanje su važan sastavni dio terapije. Piti lijekove dok bol ne prestane nije pravo rješenje. Bol je samo simptom. Upala će nestati iz zglobova, ali što se jednom uništi, na kraju se može popraviti samo zamjenom i implantatom zgloba.

Mališani u bazenu
I mališani mogu oboljeti od reume, a od svega je najvažnije što prije potražiti liječnikaFoto: Fotolia/.shock

"Mačje krzno pomaže kod reume" - pogrešno

U ljekarskom muzeju u Dortmundu još postoje: mačja krzna. Ovakav način liječenja je iz vremena naših djedova i baka, pa čak i pradjedova i prabaka. Kleli su se da toplina mačjeg krzna ublažava boli prouzrokovane reumom. Mogla su se kupiti u ljekarnama. U enciklopediji roba iz 1814. piše: "Krzna divljih mačaka koriste običnom čovjeku protiv bolova u zglobovima."

U studenom 2007. tomu je došao kraj, jer su ministri za poljoprivredu Europske unije odlučili zabraniti uvoz psećeg i mačjeg krzna u EU. Sada se ta regulativa nalazi u Zakonu o zabrani trgovanja proizvodima životinjskog podrijetla. I osim toga: toplina ne čini uvijek dobro. Kod nekih upala vrijedi načelo "što hladnije to bolje."

"Kesteni u džepu" - možda

Ako se vjeruje narodnoj predaji, onda se u jeseni treba nositi kesten u džepu. Oni navodno štite od reume i gihta. Naravno, tko u to vjeruje. No, činjenica je da se listovi divljih, dakle jestivih kestena koriste u toplicama i čaju. Kora, cvjetovi i kesteni se također koriste u prirodi: u mastima i tinkturama. Navodno pomažu kod proširenih vena ili bolesti krvotoka, hemoroida i oteklina, te kod mnogih drugih simptoma. Pomažu li kesteni protiv reume? Znanstveno nije dokazano. Ali prvi pronađeni kesten u godini donosi sreću!