Riječkim karnevalistima nije smetala kiša

Međunarodni karneval u Rijeci svojim je 21. izdanjem dokazao da je duboko usađen u lokalnom stanovništvu, ali i u svim onima koji navlačenjem maske žele na duhovit način komentirati ponekad crnu zbilju u kojoj živimo. Vid Mesarić pratio je najveću karnevalsku povorku u tom dijelu Europe koja je ove godine okupila 10-ak tisuća maškara iz 124 karnevalske grupe.

«Majkl Đekson i prijatelji», «Četvrti obrok – pučka kuhinja», «Ali Bali Sadam bježi iz Bagdada» i «KKK» nazivi su nekih od 100-njak alegorijskih kola koja su jučer gotovo osam sati kružila ulicama Rijeke. Uporna kiša, koja je povremeno čak i pljuštala, nije uspjela ugasiti entuzijazam maskiranih skupina iz Rijeke i okolice, ali i iz svih dijelova Hrvatske, a iz susjednih zemalja stiglo je čak 12 grupa pod krinkama. Ushićenju, euforiji i nezaustavljivom plesu maškara, pridonijele su, dakako, i one druge kapljice – ili bolje rečeno potoci - alkoholnih pića koji su zagrijavali sudionike među kojima je bilo čak i oskudno odjevenih vitezova Gospodara prstenova.

«Kriv je Pust! Kriv za sve naše probleme, a najviše za inozemni dug Hrvatske i za nedobivanje Mediteranskih igara u Rijeci! Zaslužio je smrt!» - glasila je presuda karnevalskome pustu Dolarku Dužniću čije je spaljivanje u riječkoj luci s odobravanjem pratila pokisla maskirana masa. Tradicionalne zvončarske skupine svojim su, na trenutke zastrašujućim, koreografijama pokušali probuditi nadolazeće plodno razdoblje koje je, sudeći po vremenskim uvjetima, odlučilo ipak još malo pričekati sa svojim dolaskom, no to, čini se, nikoga nije uspjelo spriječiti da se dobro zabavi: «Evo prvi put smo ovdje. Stigli smo iz Zagreba, a inače na karneval idemo u Samobor. Oduševljeni smo. Jedino ova kiša…» - izjavio je jedan od posjetitelja: «Ma nema veze, ništa nam ne smeta, ni kiša, ni ništa!» - nadovezala se maskirana mandarina.

Na području Istre i Kvarnera maskiranje ima doista dugu tradiciju, o kojoj dovoljno govori da se maskirane grupe za povorku pripremaju tijekom čitave godine, a da im mašte ne nedostaje pokazala si i neka od vrlo upečatljivih alegorijskih kola, odnosno preobučenih traktora, automobila i kamiona koji su se pretvarali u crvene zmajeve, pegaze, bijele mačke, ogromne motocikle, ili, pak, pokretnu ribarnicu s pravim gradelama na kojima su se u pokretu pekle lignje i ribice. Najveća karnevalska skupina ove je godine bila «Udruga za mesopusne običaje iz Bribira» koja je korzom prošetala u obliku 300 Meksikanaca, a najdivljijima su se pokazali «Poludjeli bajekri» s Trsata koji su izvodili akrobacije na svojim dvo- i tro-kotačnim motornim ljubimcima.

Uz nezaobilaznog prvog čovjeka karnevala Meštra Tonija i njegovu ovogodišnju kraljicu Anitu Knez, na 21. riječkoj maskiranoj fešti sudjelovao je i hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji je upriličio i audijenciju za predstavnike maskiranih skupina, a po završetku povorke riječki je karneval nazvao sve bolje organiziranom manifestacijom, koja okuplja sve više sudionika. Zahvaljujući tome, dodao je Mesić, riječki je karneval postao značajan i za cijelu Hrvatsku.

Karnevalskoj se atmosferi pridružila i ekipa MTV-ja koji je bio medijski pokrovitelj dvodnevnog «Carnival Partyja» - velikog koncerta elektronske glazbe na otvorenome na kojem su uz mnogobrojne domaće izvođače sudjelovale i zvijezde britanske scene Adam Freeland i grupa Hybrid: «Sve se desilo 2000. godine kada je karnevalska grupa Marabunti nakon petogodišnje tradicije najuspješnijih maski na karnevalskoj povorci odlučila zaustaviti svoje karnevalsko vozilo i tada su tri DJ-a puštali muziku i samome centru grada od osam navečer do pola noći. To je puno ljudi jako dobro prihvatilo, i to je pokrenulo pozitivnu revoluciju koja je sljedeće četiri godine svaki put 100-postotno napredovala.» ispričao je jedan od organizatora tog događaja Željko Vuković. I dok sudionici fešte danas vjerojatno liječe prehlade i skidaju povišenu temperaturu, dio riječke kulturne scene još će jednom postaviti pitanje je li upravo Međunarodni karneval pravi kulturni proizvod tog grada. Dio tamošnjih umjetnika, naime, smatra kako je riječ o vrlo prizemnoj pučkoj fešti na koju se troši ogromni dio gradskoga kulturnog budžeta tako da mnogi drugi kvalitetni projekti ostaju bez financijske potpore.