Ružičasti ponedjeljak - vrhunac karnevalskog slavlja

Na ulicama Düsseldorfa, Kölna, Mainza i drugih mjesta u Porajnju danas se slavi vrhunac takozvanog petog godišnjeg doba - karneval. Fasching ili Fastnacht naziv je tog običaja u južnom dijelu Njemačke, ali korijeni tradicije su isti:

"Još su u rimsko vrijeme na ovim prostorima postojale dionizijske svečanosti u čast boga vina. Bile su to svečanosti svjetla koji su se slavili na kraju zimskoga razdoblja, a tek kroz kršćanstvo im je promijenjen značaj u današnji fašnik - razdoblje uoči posta.", objašnjava koelnski stručnjak za karnevale Wolfgang Oelsner dodajući kako je to bilo prošireno u cijelom germanskom kulturnom krugu, jer kako kaže, "valjalo je protjerati demone i zimu."

U gradovima izmedu Kölna i Konstanza praktično se već od Nove godine ne prestaje s karnevalskim slavljima, a vrhunac je upravo danas - na Rosenmontag - ružičasti ponedjeljak. Na ulicama su milijuni karnevalista maskiranih u najrazličitije likove, pjevaju i plešu - i ako slijede savjet organizatora karnevala, pa su povorku došli popratiti u društvu što više prijatelja i poznanika, vrijeme im naprosto leti - karnevalska je povorka u Kölnu krenula, prema dobrom starom starom običaju točno u 11 sati i 11 minuta - naoružana s oko 140 tona bombona i drugih slatkiša.

U Koelnu je moderna karnevalska povorka po prvi put ulicama prošla godine 1823. S junakom Karnevalom, današnjim princem, Plesačicom koja prati gradske vojnike, Seljakom i Djevicom, a također i s čitavom vojskom gardista u otmjenim odorama s njihovim šarenim kolima.

“Vjerovali ili ne, tome je u mnogo čemu pridonio gospodin Goethe svojom pjesmom “O koelnskom maskenbalu” iz 1825. godine. U toj su pjesmi stanovnici Koelna dobili potvrdu da je njihov običaj kultura, a ne samo jeftina zabava. Taj Goetheov uradak bio je svojevrni znak obrazovanoj gospodi u Aachenu, Koblenzu, Bingenu, Duesseldorfu i u drugim mjestima da kažu da onda i oni mogu sudjelovati bez straha od gubitka ugleda.",

pojašnjava stručnjak za karnevale Wolfgang Oelsner.

Pjesnik Goethe time je jednom primitivnom običaju otvorio vrata u više društvene slojeve. Od tada su u povorci počeli sudjelovati i bogati građani Koelna, a u proteklih dvjestotinjak godina karneval je u tom gradu postao jedan od najvažnijih društvenih događaja. Na toj manifestaciji sudjeluju skoro sve utjecajne osobe, a za odjeću i maske karnevalisti su spremni platiti i po nekoliko tisuća eura.

No, unatoč svemu, viši slojevi ni do danas nisu uspjeli u potpunosti spriječiti primitivizam za vrijeme karnevala:

“Dakle, ako se karneval shvati samo kao svečanost ukidanja reda, onda to može izmaći kontroli i pretvoriti se u anarhiju, izbijanje nasilja i seksualne orgije. Službeni karneval ne želi trpiti svinjarije ispod svake razine, no one su, naravno, dio karnevala u gostionicama i na lokalnim priredbama.”,

kaže stručnjak za karnevale Wolfgang Oelsner.