Rumunje ne zanima izbor predsjednika države

Dosadašnjem predsjedniku Rumunjske, Traianu Basescuu - kao ni novoj koaliciji između socijaldemokrata i liberala, nije pošlo za rukom izgraditi novu vladu nakon što je početkom listopada stara vlada "srušena". Bitka koja se vodi između predsjednika i parlamenta iz dana u dan pooštrava dramatičnu političku i gospodarsku situaciju u ovoj zemlji.

„Najjače stranke u Rumunjskoj, PDL ( Demokratsko-liberalna stranka) i PSD ( Socijaldemokratska stranka), uspjele su na posljednjih parlamentarnim izborima svaka osvojiti po 30 posto glasova. Prije šest tjedana Koalicija se raspala, a stranke krivicu prebacuju jedna na drugu“, objašnjava novinar Costi Rogozanu. „Dok socijaldemokrati tvrde da su jednostavno otpušteni, odnosno, izbačeni iz vlade, liberali kažu da nisu „izbačeni“ već da su „sami otišli“, dodaje ovaj novinar naglašavajući kako nije riječ o političkoj borbi, već o sukobu oko gospodarske moći.

„A toliko dugo dok ova borba traje“, zaključuje Rogozanu, „ neće biti niti najmanjih pomaka po pitanju donošenja odluka u svezi budžeta za sljedeću godinu“.

Najmanji broj birača u povijesti

Ova borba za političku i gospodarsku prevlast, očituje se i u nezadovoljstvu i razočaranju rumunjskih birača. Prema posljednjim ispitivanjima, svega 50 posto Rumunja je izjavilo kako će izaći na glasanje u nedjelju (22.11.) – ukoliko se ove prognoze obistine, bit će to najniža stopa u povijesti zemlje.

No, bez obzira na konačni broj samih glasača, poznavaoci političke situacije u Rumunjskoj očekuju tijesnu borbu između dosadašnjeg predsjednika, liberalnog demokrata, Traiana Basescua i socijal-demokrata Mircea Geoanea, čiji bi se kraj vrlo vjerojatno mogao okončati tek u drugom izbornom krugu, 6.12. Treći najjači kandidat, Crin Antonescu iz Liberalne stranke, po svemu sudeći ima najmanje šansi postati novim rumunjskim predsjednikom.

Ono što birače najviše smeta i zbog čega su, kako većina kaže „ogorčeni“ je šutnja, odnosno, nespominjanje pravih problema koje vladaju u zemlji. A njih doista nema malo. Tako primjerice, Međunarodni monetarni fond, odbija, upravo zbog nejasne političke situacije i internih borbi za političku prevlast, na račun Rumunjske isplatiti dogovorenu pomoć od 20 milijardi eura.

Koliko je ovaj novac ovoj zemlji potreban, dovoljno govori podatak kako je gospodarski rast u 2009. godini pao za osam posto, dok je još prošle godine bio u porastu za oko sedam posto. Osim toga, kako stoji u izvještaju organizacije Transparency International, koja se bavi ispitivanjem korupcije, uz Grčku i Bugarsku, Rumunjska se nalazi na samom vrhu najkorumpiranijih europskih zemalja.

Autor: Mixich Vlad, Ž.Telišman

Odg.ured: S. Matić