Ruski manevri u Bjelorusiji: Vojne vježbe, politički signali

Čini se da se kriza u vezi s Ukrajinom zaoštrava. Ruske i bjeloruske trupe u četvrtak (10.2.) počinju veliku vojnu vježbu, nazvana je „Odlučnost unije“. U nazivu se aludira na „Državnu uniju“ Bjelorusije i Rusije – dvije države su pod tim nazivom 2021. dogovorile tijesnu suradnju i na vojnom polju.

Na Zapadu postoji strah da bi pokreti trupa mogli biti samo maska za planiranu invaziju na susjednu Ukrajinu. Moskva i Minsk to opovrgavaju.

Najveći pokreti trupa od kraja Hladnog rata

Ovakve zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije nisu rijetkost. Obično se organiziraju na jesen i najavljuje ih se pola godine unaprijed. Ovaj put je bjeloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko tek krajem prošle godine nagovijestio da će se održati vojna vježba. Zvanična najava s detaljima uslijedila je tek sredinom siječnja. Ništa nije poznato o inače uobičajenoj praksi da se na takve vojne vježbe pozovu i strani promatrači.

U isto vrijeme, u cijeloj Rusiji se održavaju druge vojne vježbe u koje su uključene i strateške jedinice s atomskim naoružanjem. Razmijeri pokreta trupa spadaju među najveće od kraja Hladnog rata. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je kao cilj vježbe u Bjelorusiji naveo „vojnu sigurnost obje zemlje i borbu protiv terorizma".

Hoće li Rusija intervenirati u Ukrajini?

Mogu li se ovi vojni manevri pretvoriti u napad Rusije na Ukrajinu? U zapadnim glavnim gradovima se pribojavaju da je to moguće, a ni Kijev ne isključuje tu mogućnost.

No vojni stručnjak berlinske „Zaklade nauka i politika“ Wolfgang Richter, smatra da je to malo vjerojatno: „U vremenima napetosti, vojne vježbe šalju političke signale. Moglo bi se raditi o insceniranju prijetnje vojnom silom“. Richter dodaje da bi, u trenutku intenzivnih diplomatskih razgovora, vojna intervencija bila „kontraproduktivna“, te bi za rusku vojsku postojali značajni rizici.

Ljudstvo i oružje

Prema podacima ruskog Ministarstva obrane, vježba će se odvijati na pet poligona, uglavnom na zapadu i jugozapadu Bjelorusije, nedaleko poljske i ukrajinske granice. Nije poznato koliko vojnika će tu biti angažirano.

Suradnik moskovskog centra „Carnegie“ Artjom Schreibman napisao je u jednoj analizi da „toliki broj ruskih vojnika nije bio na bjeloruskom tlu u ukupnoj postsovjetskoj eri“. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg procjenjuje da se radi o oko 30.000 vojnika.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da brojnost trupa ne prelazi granicu dogovorenu Bečkim sporazumom koji je potpisan 2011. u okviru Organizacije za europsku sigurnost i saradnju. Prema tom sporazumu, prijavljuje se pokret trupa čija brojnost je iznad 9.000 vojnika - pri čemu se to odnosi samo na broj vojnika u jedinicama kopnene vojske. To bi po mišljenju vojnog stručnjaka Richtera moglo objasniti tako velike razlike u brojkama.

Ljudstvo i moderna tehnika dovedeni su u Bjelorusiju čak iz Sibira i dalekoistočnih dijelova Rusije. Potvrđeno je da će na vežbi sudjelovati i lovački avioni tipa Suhoj SU-35, koji spada među najbolje u ruskom ratnom zrakoplovstvu. I avion koji služi podršci kopnenim trupama Suhoj SU-25SM uključen je u vojnu vežbu.

Tu je i protuavionski i proturaketni sustav S-400, koji pogađa ciljeve u krugu od 400 kilometara, kao i Pancir S, sustav protuzračne obrane srednjeg i kratkog dometa koji se u suvremenom ratovanju upotrebljava uglavnom protiv drona.

NATO navodi da će se na vježbi pojaviti i raketni sustav Iskander, ali Rusija to nije potvrdila. Ruski izvori najavljuju sudjelovanje padobranskih jedinica, marinaca i artiljerije. Vojni analitičar „Zaklade nauka i politika“ Wolfgang Richter kaže da se radi o „cjelovitoj vježbi u kojoj se mogu trenirati i obrana i napad."

Sudjeluju li i jedinice s atomskim naoružanjem?

Nije jasno hoće li na vježbi sudjelovati i jedinice s nuklearnim naoružanjem. Ruski izvori navode da će strateški bombarder Tupoljev Tu-22M3 neposredno uoči početka vježbe patrolirati iznad Belorusije. Za Wolfganga Richtera takvi patrolni letovi nisu ništa neuobičajeno: „To rade i Sjedinjene Američke Države, to su politički signali.“

On dodaje da se takvi letovi obavljaju uglavnom bez atomskog oružja, ali kaže da bi teoretski rakete sustava Iskander-M mogle biti opremljene atomskim bojevim glavama. Ipak, Richter ukazuje na to da su u Rusiji te rakete do sada uglavnom bile opremljene konvencionalnim bojevim glavama.

Što se dešava s ruskim trupama nakon vježbe?

Bjeloruski glavni stožer je naveo da će ruske trupe napustiti zemlju nakon vježbe. To je potvrdio i Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina: „Vojnici će se vratiti u svoje baze.“

Zasada nije jasno vaći li to i za oružje i opremu koji su dopremljeni. Lukašenko je ranije izjavio da bi Bjelorusija rado nabavila od Rusije moderno naoružanje, među kojim je i protuzračni i proturaketni sustav S-400.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu