Sadržaji Europske unije još uvijek nejasni

Europska unija o mogim pitanjima pregovara već godinama, kod pitanja prava preuzimanja kompanija čak 20 godina – i pri tome stvari ne da olakša već zakoplicira. Drugi primjer, Europska unija namjerava usvojiti zakon o zabrani rasizma i neprijateljstva prema strancima, i što je rezultat nakon dugogodišnjih pregovora – pitanje je su li negiranje holocaousta ili vrijeđanje manjina kažnjivi – ostaje u nadežnosti zemalja članica - kako je bilo i ranije.

Zatim, Europska unija želi postati najsnažniji ekonomski prostor, a stalno kaska za SAD-om. Ili najnoviji slučaj, Europska unija želi sama sebi pokloniti Deklaraciju za 50. rođendan. No to je odmah izazvalo nove svađe – ne samo o zajedničkoj budućnosti već i o zajedničkoj prošlosti. A da u svemu tome ni ne spomenem raspravu o Europskom ustavu.

Neriješena temeljna pitanja

Bivši pokretači i takozvane lokomotive Europske unije i njezinih integracija Francuska i Njemačka, trokiraju. Posljednji uvjereni Europljanin na dužnosti predsjednika Europske komisije bio je Jacques Delors. Sukobi o kojima se ne razgovara su temeljne razlike o pravcu kojim bi trebala krenuti Unija – sve to čini se prijeti da rastrgne Europsku uniju. Velika Britanija želi samo bolju zonu slobodne trgovine, ali ne i ustav, Francuska insistira na dobro razgrađenoj socijalnoj uniji. Velika Britanija se zalaže za velikodušno proširenje, dok su Njemačka i Austrija protiv ulaska Turske. Rezultat su mnogi razvodnjeni kompromisi koji na koncu djeluju kao zaista vrlo loše karikature nekadašnjih namjera Unije.

Tko ne želi, neka izvoli ostati vani

Članice Europske unije trebale bi smoći snage i hrabrosti priznati da su postali Unija različitih brzina. San o jednoj Uniji već odavno je splasnuo, čuje se i u Bruxellesu. Ako Britanci i Česi ne žele pristupiti socijalnoj uniji neka ostanu izvan nje. Takozvana “Europa dvije brzine” funkcionira kod eura i kod Schengena. Možda bi takva Europa praznilo Europske unije popunila sadržajima.

Uspjeh oko “obvezujućih ciljeva zaštite klime” još uvijek je upitan, naime ono što pojedine zemlje moraju pridonijeti kako bi se ostvario konačni cilj, još nije određeno. Europska komisija mora otvoriti pregovore o tome što i koliko pojedina članica mora smanjiti. Nije postignut dogovor ni o tome kada bi trebalo preispitati prve korake. No 2020. godine je još daleko, skoro tako daleko kao i Europska unija od svojih građana.