Savjet ministara kulture – kako do bolje suradnje?

Uz predstavnike članica – ministre, državne tajnike i veleposlanike, na sastanku su – na vlastito traženje – sudjelovali i izaslanici Austrije, Italije i Slovenije, te predstavnici Vijeća Europe i Europske komisije. Teme razgovora – očekivano – bile su interkulturni dijalog i suradnja na zaštiti kulturne baštine, ali i sasvim konkretni problemi poput mobilnosti umjetnika u regiji.

Kako do donatora iz Europske unije ?

Završnom deklaracijom usvojenom na zagrebačkom sastanku, posebno se ističe podrška nastavku Regionalnog programa za zaštitu kulturne i prirodne baštine koji omogućuje razmjenu metoda, iskustava i znanja, ali i uspostavu čvršće suradnje u nastupu prema potencijalnim donatorima iz Europske Unije. S tim ciljem Savjet ministara uskoro će objaviti i katalog kulturne i prirodne baštine Jugoistočne Europe upisane na UNESCO-vu listu, priprema se i izrada web stranice Savjeta, a sastanci su uvijek i dobra prilika za izravne dogovore o konkretnim projektima – ističe hrvatski ministar kulture Biškupić: „Zbog toga je i pokrenuta ta inicijativa 2005. godine u Kopenhagenu. Ovo je već treći sastanak Savjeta, Hrvatska je predsjedala, i nastojali smo u razmjeni programa učiniti nešto svih ovih godina, a nastojat ćemo i u budućnosti“, ističe Biškupić.

Kako do bolje razmjene umjetnika ?

Hrvatski ministar kulture međutim nije zadovoljan učinkom Savjeta na području razmjene umjetnika: „Nismo dovoljno učinili, mogli smo puno više, ali tu se javlja nekoliko problema – s jedne strane problem viznog režima među nekim zemljama, pa neki umjetnici imaju velikih problema, moraju čekati, neizvjesno je hoće li ili neće dobiti vizu. Mislim da rješavanje tog problema mora biti jedan od zadataka ovog savjeta. S druge strane, ponekad su tu i financijski problemi koji otežavaju ostvarivanje nekih projekata,“ napominje ministar.

Članice EU lakše dolaze do novaca

Problem novca, nadaju se Biškupić i njegovi kolege iz regije, dijelom će se riješiti i zajedničkim nastupom prema fondovima i donatorima iz Europske unije. Nešto je lakše članicama Savjeta koje su već u Uniji – Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj, koje mogu povlačiti više sredstava iz Unijinog budžeta, no istovremeno, njihovo iskustvo i partnerstvo u projektima, pomaže prolaznosti drugih projekata iz regije. Na prepreke mobilnosti umjetnika, na koje je upozorio Biškupić, osvrnuo se i predstavnik Europske komisije Krysztof Kania: „Za sada sve zemlje zapadnog Balkana osim Hrvatske podliježu viznom režimu, no naš plan je postupno ukidanje takvog sustava. Pristojbe su već sada osjetno umanjene, a početkom ove godine počeli smo i ciklus razgovora, kojima će se utvrditi uvjeti za potpuno ukidanje viza - za početak za profesionalne umjetnike.…kaže Kania.

Još puno strpljenja za regionalnu suradnju

Kako se, kada Unijina administraciji govori o regiji, od pojma Zapadni Balkan očito više ne može pobjeći, hrvatski ministar kulture tijekom razgovora istaknuo je i da bi se upravo kulturu trebalo iskoristiti kao mediji za rušenje predrasuda i negativnih konotacija kulturološkog pojma Balkan. No na balkansko «bure baruta» podsjetio je srpski ministar kulture, poznati glumac Voja Brajović koji je ocijenio da će za pravu regionalnu suradnju još trebati vremena i strpljenja: „Strpljenje je odlika velike mudrosti i studioznosti, a ako smo nešto zamislili – i mudro smo to i pametno zamislili – puštanjem vremenu prostora možemo spreiječiti da učinimo nešto ishitreno, što može biti samo u korist štete“.…rekao je Brajović imajući u vidu traumatična ratna zbivanja u regiji 90-ih godina.

Tijekom ministarskog sastanka detaljno su predstavljeni i nacionalni i regionalni projekti obilježavanje godine Interkulturnog dijaloga poput bugarskog projekta «Kuća», a dogovoreno je i dalje poticanje konkretnih regionalnih suradničkih inicijativa kao što su širenje mreže Clubture ili održavanja festivala Ohridski biser.

"Ovo je područje – kroz povijest - puno bolnih iskustava. Dolaze nove generacije, novi ljudi koji mogu pomoći stvaranju novih mostova među kulturama naroda Jugoistočne Europe“…poručio je na kraju domaćin sastanka hrvatski ministar kulture Božo Biškupić. Dodajmo da je na zagrebačkom sastanku – na vlastito traženje – Austrija primljena u Savjet kao stalni promatrač, što će tom tijelu zasigurno pomoći da još dalje dopre sa svojim inicijativama i nastojanjima.