Scholz, Laschet, Baerbock: koga želi EU?

Nema službenih izjava sadašnjih šefova vlada u EU-u, ali postoji mnogo, ponekad divljih špekulacija think-thank-centara, iniciranih i dobro obaviještenih o tome tko bi bio prikladniji za kancelara jedne ili druge zemlje: za nasljednika Angele Merkel dosadašnji ministar financija Olaf Scholz (SPD) ili favorit Angele Merkel Armin Laschet (CDU) ili čak prilično anti-Merkel-kandidatkinja Annalena Baerbock (Zeleni), koja prije nema šanse. Europska politika nije igrala nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji niti u prilično jadnim televizijskim sučeljavanjima. Ono što njih troje planiraju učiniti dolaskom na vlast ostaje nejasno za EU.

Francuska

Emmanuel Macron (Francuska) se može veseliti. Do trenutka kad novi kancelar u Njemačkoj uspostavi koaliciju, francuski će predsjednik nesumnjivo biti najmoćniji političar u EU-u. On će postati predsjedatelj Vijeća u prvoj polovici 2022. godine, a zatim će se boriti za svoj ponovni izbor u travnju 2022. Buduća bivša kancelarka Angela Merkel je Macrona prilično ostavila kao ribu na suhom kada je riječ o njegovim velikim europskim vizijama.

Proširenje institucija i labava fiskalna politika nisu se mogli napraviti s njom. Tek u senzacionalnom zaokretu prema zajedničkim dugovima EU-a za obnovu nakon korona-krize, dva su tako različita lika djelovala ruku pod ruku. S Olafom Scholzom moglo bi biti malo teže trošiti zajednički novac. Uostalom Scholz se ponosi time što je pravi izumitelj fonda za obnovu zasnovanog na zaduživanju. Scholz također dijeli Macronovu ideju o nužnom europskom "suverenitetu" u obrani, industrijskoj politici ili zaštiti klime.

Ali to čini i Armin Laschet. Kao i Scholz, kandidat CDU-a posjetio je Elizejsku palaču tijekom predizborne kampanje i hvalio se kao da je mješavina Macrona i Merkel. Kao čovjeku iz Aachena na krajnjem zapadu Njemačke, Pariz mu je bliži od Berlina. Francuski ministar za Europu Clement Beaune u utorak je zapisao trajno važeće načelo za francusko-njemačku lokomotivu u EU-u: "U Europi nikada niste jaki sami. Ne možemo bez Njemačke, Njemačka ne može bez nas." Drugim riječima, bez obzira tko postane kancelar, Pariz i Berlin će raditi zajedno. Usput, kandidatkinja Baerbock nije imala želju otputovati u Pariz. "Elizejska palača nije mjesto za izborne kampanje", rekla je ona. Postoje glasine da ona uopće nije ni pozvana.

Poljska

Mateusz Morawiecki (Poljska) vjerojatno će biti iznerviran što se era Merkel bliži kraju i što bi sada jači vjetar u smislu vladavine prava i vrijednosti mogao puhati iz Berlina na istok. Poljski premijer nacionalno-konzervativnog PiS-a u stalnom je sporu s Europskom komisijom i Europskim sudom jer su reforme pravosuđa u Poljskoj u suprotnosti s europskim zakonima. Bivši savjetnik Morawieckog, filozof i lobist Tomasz Krawczyk, rekao je za DW da će sada stvari biti teže za Varšavu jer će nova vlada u Berlinu, bez obzira o kome se radilo, pokazati manje obzira. Merkel je bila "žena koja razumije Poljake" s uravnoteženim umom. Komisija Europske unije uskoro će imati težeg saveznika u Berlinu, kaže Krawczyk. Kandidat CDU-a Armin Laschet posjetio je Poljsku tijekom izborne kampanje i promrmljao nešto nespecifično o "praktičnim rješenjima" u sporu oko vladavine prava.

Zelena Annalena Baerbock zasigurno bi podržala težak put svojih zelenih kolega u Europskom parlamentu protiv politika koje su u Poljskoj sve više protiv LGBTQ-osoba. No, Baerbock bi bila idealna za PiS na jednom drugom polju. Ona je protiv njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je Poljska strogo odbila. Laschet ga želi staviti u funkciju. Scholz govori o "završetku gradnje, ali zapravo nam to nije neizostavno potrebno".

Očekivanja šestorke

Socijaldemokratski čelnici vlada od Švedske, Finske, Danske do Malte, Španjolske i Portugala bili bi veseli kada bi Olaf Scholz nakon 16 godina promijenio Njemačku u crvenu. To bi bio veliki poticaj za europske "socijaliste", koji su u posljednjih deset godina bili jako iscrpljeni i polako se ponovno uzdižu. Nasuprot tome, bilo bi jednako žalosno za osam konzervativnih šefova vlada da najvećom državom u EU-u više ne upravlja kršćansko-demokratski političar ili političarka.

Običan čovjek

A što je s europskim građanima? Prema istraživanju istraživačkog centra "Europsko vijeće za vanjske odnose", većina ispitanih Europljana voljela je svoju menadžericu za krize u EU-u Angelu Merkel jer se zalagala za pouzdanost. S novom vladom ispitanici također očekuju pouzdanost i suzdržanu financijsku politiku od Njemačke. Sve u svemu, Europljani vide da se njemačko "zlatno doba" okončava.

Stručnjak

Kako misle u Bruxellesu? Njemačka ostaje najveća, ekonomski najučinkovitija i najutjecajnija država članica, bez obzira na to tko sjedi u kancelarskom uredu. U razgovoru za DW Janis Emmanouilidis, direktor think-tanka "Centar za europsku politiku", smatra da neće doći do velikog dramatičnog zastoja u njemačkoj europskoj politici. "Bilo bi lijepo da postoji ideja u kojem smjeru bi se EU trebao kretati. Orijentacija bi bila poželjna. Nažalost, nisam baš siguran da će to doći od nove vlade u Berlinu." Njemački dužnosnici EU-a pragmatični su i opušteni. Prije svega, rad se nastavlja normalno, bez obzira na to tko pobijedio na izborima. Velike odluke bit će odgođene dok se novi ljudi ne uigraju, a onda ćemo vidjeti.