Schwarz-Schilling, Bildt i Ashdown protiv hrvatske politike prema BiH

Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt uputili su otvoreno pismo EU-u i visokoj predstavnici Federici Mogherini u kojem izražavaju duboku zabrinutost zbog miješanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH.

Tri bivša visoka predstavnika su izrazila duboku zabrinutost kontinuiranim miješanjem Hrvatske u političku situaciju u BiH, što se, kako se, kako su napisali u otvorenom pismu, „vidi u nedavnim pokušajima predstavnika hrvatske vlade da ospore legitimnost izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH".

Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt se pri tom pozivaju na pogrešne interpretacije vladajuće stranke u Hrvatskoj - HDZ-a i istoimene stranke susjedne države BiH (HDZ BiH) u pogledu presude Ustavnog suda BiH iz 2016. o izmjenama Izbornog zakona, koja je poznata kao „slučaj Ljubić".

„Odluka Ustavnog suda BiH odnosi se na Dom naroda Federacije BiH, a ne na izbor članova Predsjedništva", konstatiraju u otvorenom pismu visoki predstavnici i dodaju: „Ovakav narativ u predmetu Ljubić koristi se kao argument protiv legitimno izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića". Oni kažu kako predstavnici HDZ-a Hrvatske skupa s Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH tvrde da je izbor Komšića nelegitiman i neustavan. Međutim, kako ističu, „niti u Ustavu BiH niti u Izbornom zakonu BiH ne piše da članove Predsjedništva moraju birati birači koji dolaze iz vlastitog naroda".

Visoki predstavnici ovim su pojasnili da zakon ne nalaže da članove Predsjedništva, koji se biraju u Federaciji, moraju izabrati tako da Hrvati biraju hrvatskog člana, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva. „Naprotiv" ,tvrde bivši visoki predstavnici, „Izborni zakon koji se odnosi na izbor Predsjedništva BiH u Federaciji omogućuje tzv. „cross-voting mehanizam".

To upravo znači da predstavnici svakoga konstitutivnog naroda smiju za članove Predsjedništva birati predstavnike drugih naroda.

Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt ukazuju da je u poslijeratnoj BiH to važno za forsiranje umjerenih snaga i kandidata upravo zato da bi ih mogli birati svi građani BiH.

Visoki predstavnici u svom otvorenom pismu podsjećaju i da je Dragan Čović na mjesto člana Predsjedništva ispred hrvatskog naroda već dva puta biran po istom zakonu koji sada osporava i to u razdoblju od 2002. do 2005. i u razdoblju od 2014. do 2018.

BiH mora biti kohezivna i funkcionalna država

Stoga je od izuzetne važnosti, rezimiraju bivši visoki predstavnici u BiH, da EU sa sastanka Odbora za vanjsko-političke poslove, koji se treba održati u prosincu pošalje jasnu poruku bosanskohercegovačkim strankama i svim stranama izvan zemlje koji se miješaju u unutarnje poslove BiH, da bi reforma Izbornog zakona trebala od BiH napraviti kohezivnu i funkcionalnu državu, a ne državu koja će biti podijeljena po etničkim linijama. Oni od visoke predstavnice Mogherini traže i da se bh vlastima poruči da je prioritet formiranje vlade BiH, ali i da se jasno kaže da su granice BiH nepromjenjive i da se Hrvatska ne bi smjela miješati u unutarnje poslove BiH.

Visoki predstavnici ujedno pozivaju EU da što prije da svoje mišljenje o zahtjevu BiH za status kandidata na putu u EU. Traže da Europska komisija naglasi važnost prava svih građana kao pojedinaca i potakne političare u BiH da ubrzano rade na unapređenju tih prava kako bi ubrzali proces učlanjenja BiH u EU.

Prethodno su izjave Christiana Schwarz-Schilling, u kojima je za DW osudio izjave zastupnice HDZ-a Hrvatske u vanjsko političkom odboru Europskog parlamenta Željane Zovko, da su Erdogan i Islamska zajednica BiH utjecali na izbore, a posebno na izbor hrvatskog člana Predsjedništva Komšića kao da je njegov izbor nelegitiman, čime se ugrožavaju prava Hrvata, digle prašinu u toj regiji. Schwarz-Schilling, bivši njemački ministar pošte u vladi Helmuta Kohla, koji je 10 godina bio i međunarodni medijator za BiH i upoznao situaciju u BiH je rekao da se iza ovih izjava krije nacionalizam i jasna namjera za stvaranjem trećeg entiteta.

U međuvremenu je stiglo priopćenje hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko, u kojem se kaže da je na današnjoj (6.12.2018.) sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojen izvještaj Komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2018. godinu koji poziva na implementaciju ključnih ustavnih, izbornih i politički reformi s ciljem postizanja napretka po pitanju EU integracija.

U izvješće o BiH, kako se dalje kaže u priopćenju zastupnice Zovko, uključeni su i njeni "amandmani kojima poziva na donošenje Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda te na popunu Doma naroda Federacije sukladno odluci suda, pritom spominjući i izjave Visoke predstavnice i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i povjerenika Hahna".

Zovko je upozorila na važnost postizanja kompromisa u formiranju vlasti, koja će održavati načelo "legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda". Po pitanju problema legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda, Zovko je "naglasila važnost implementacije niza reformi, koja uključuje izmjenu Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda, kako bi se Bosna i Hercegovina preobrazila u potpuno učinkovitu i funkcionalnu državu".
 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android