Sejdini: Šokiralo nas je da je terorist albanskog porijekla

DW: Beč je u ponedjeljak potresao teroristički napad. Što ste pomislili kada ste čuli da je atentator albanskog porijekla?

Zekirija Sejdini: Bio sam u Beču i to u blizini mjesta zločina. Videi sam mnogo policijskih automobila, ali nisam imao pojma što se dešava. Kasnije sam saznao da se dogodio teroristički napad. Bili smo užasnuti, jer nismo mogli ni zamisliti da tako nešto može dogoditi u Austriji. A informacija da je terorist albanskog porijekla iz Sjeverne Makedonije, jako nas je pogodila – s obzirom na to da smo mi Albanci poznati kao narod s tri religije i međureligijskom tolerancijom. To situaciju čini još složenijom.

Bili ste na čelu velike albanske džamije u Beču, poznajete tamošnju muslimansku zajednicu. Je li ta osoba upadala u oči kao radikalna?

Prema informacijama koje imam iz džamije i zajednice, ta osoba nije bila poznata zbog svojih radikalnih tendencija. Nije poznato da je pripadao bilo kojoj džamiji u našoj lokalnoj zajednici. Do sada nismo imali nikakve informacije o njemu.

Kako je reagirala albanska muslimanska zajednica na tu vijest?

Razgovarao sam s našom lokalnom zajednicom, kao i s rukovodiocem Islamske zajednice Austrije. On je zapanjen, kao što smo i svi. Prvo, što se to dogodilo u Beču, i drugo, da je ta osoba iz jedne od zemalja iz kojih smo i mi. To je šokantna vest za nas muslimane i Albance.
Kako se ti ljudi radikaliziraju?

Radikalizacija pojedinih osoba ima veze s njihovom biografijom i tu postoje velike razlike. No, na osnovu najvećeg broja slučajeva koji su nam poznati i na osnovu nekih studija, može se reći da se radi o slabim ličnostima koje su u nekom trenutku vrbovale određene grupe specijalizirane za to da pridobiju takve ličnosti kako bi postigli svoje političke ciljeve. To se najčešće događa kada se takve osobe priključe nekoj ideologiji, bilo religioznoj, nacionalističkoj ili političkoj, i radikaliziraju se za ciljeve koje ne razumiju.

Kako imami mogu spriječiti da radikalne grupe iskorištavaju takve osobe?

To je naravno obveza. Većina imama posebno pazi ako neki vjernik pokaže takve tendencije i ako ga kontaktiraju različite grupe. Ali, glavni problem ljudi koji se na takav način radikaliziraju je to što uputstva dobivaju na internetu i ne pridaju preveliku pažnju imamima u džamijama. Oni ne prihvaćaju učenja imama koji propovijedaju mir, suradnju i toleranciju, već traže propovjednike od kojih dobivaju podršku za svoje ideje i postupke, poput ovog što se sada dogodilo u Beču. Takvi ljudi u najvećem broju slučajeva prekinu odnos s porodicom i rodbinom, a ne samo s društvom.

Kako je moguće da tradicija i vjerska tolerancija u albanskom društvu tu nemaju nikakvog utjecaja?

Ti ljudi ne poznaju religiju, ali su sakupili informacije na internetu i razvili svoj vlastiti religijski koncept koji nema nikakve veze sa stvarnom religijom. Ne postoji nijedna religija na svijetu koja dopušta ubijanje nevinih. To je izvan svake logike bilo koje religije, to nema veze s humanizmom. Ti ljudi, koji su čak spremni žrtvovati vlastiti život – to je van svake normalnosti.

Vi obrazujete nove imame u Austriji. Kako vidite ulogu imama – onih koji bi trebali prenijeti religiju na mlađe generacije?

Važno je razgovarati o tim problemima i prepoznati model. Možda postoji jezik koji se nesvjesno upotrebljava, ali koji odgovara tim ljudima u razvoju njihovih ideologija. Religija je važna, ali je i ambivalentna – može se upotrijebiti za dobrobit čovječanstva, ali ju se može i zuloupotrijebiti. Važno je da se tijekom obrazovanja imama o tim temama razgovara. Ne može jedna manjina nanositi štetu ugledu islama i naše nacije. Mi bi morali jasno pokazati naše pozicije, kako bi se razumjelo da većina muslimana ne misli tako, a ni većina Albanaca.
Kolika je opasnost od podjele austrijskog društva nakon terorističkog napada u Beču?

Naravno da ta opasnost postoji. Problemi podjele postojali su i prije ovog napada, a bojimo se da bi ovako nešto moglo dovesti do još većih podjela. No, ovo je i šansa za zbližavanje. U ovom slučaju se jasno vidi da terorizam nema religiju. Napadač nije pitao ljude koje su vjere, već je pucao nasumice. Njegov cilj je bio prenijeti poruku slobodnom i pluralističkom društvu da nije sigurno kao što misli, nezavisno do toga radi li se tu o muslimanima ili ne. Ovaj slučaj bi trebalo iskoristiti da se ojača zajednički život, jer podjele nisu samo među religijama, podjele su među ljudima – između onih koji žele dobro, koji žele pluralizam, nezavisno od toga kojoj religiji pripadaju, i onih koji ne žele raznolikost i društvo kakvo imamo.

Koja je Vaša poruka albanskoj zajednici nakon terorističkog napada?

Na ovakav slučaj bi trebali odgovoriti zagovaranjem slobode mišljenja, ljudskih prava, demokracije te religijske i nacionalne raznolikosti. Želimo dokazati da nas ovakvi slučajevi ne dijele.

Zekirija Sejdini je Albanac iz Sjeverne Makedonije. Od 2017. vodi Institut za islamsku teologiju i vjersku pedagogiju na Sveučilištu u Innsbrucku.