SFF je pokazao da "umjetnost pobjeđuje"

Znak otpora ratu u Bosni i Hercegovini i ubijanju, i poruka mira i suživota. Upravo to je bio Sarajevo Film Festival (SFF) kad je prvi put organiziran 1995. godine. A to je SFF i danas, više od 20 godina poslije. Veleposlanik mira i suživota u jugoistočnoj Europi.

Taj zadatak, čini se, SFF ispunjava danas jače nego ikad ranije, jer "umjetnost pobjeđuje" nad mržnjom i nacionalizmom, potvrđuje Zoran Živković, crnogorski filmski producent i direktor Herceg-Novi Montenegro Film Festivala. "Mislim da su umjetnici prvi koji će izmiriti, naravno u mjeri mogućeg", kaže on i dodaje: "Tim koji vodi SFF tako je to mudro kreirao sve ove 22 godine, da je svima veliko zadovoljstvo, čak i znak prestiža, da se pojave na tom festivalu, bez razlike iz kojeg područja nekad ratom zahvaćene Jugoslavije dolazili."

Umjetnici nisu vodili rat jedni s drugima

Činjenica da je SFF nastao u vrijeme kad je Sarajevo granatirano sa srpskih položaja i bilo pod opsadom Vojske Republike Srpske, organizatore nije spriječilo da i srpske filmske umjetnike pozovu u glavni grad Bosne i Hercegovine kako bi tamo predstavili svoja filmska djela i čak za to bili i nagrađeni. Podsjetimo, na 15. SFF-u je nagradu za najbolji film odnio mladi redatelj iz Beograda, Vladimir Perišić. Takav dobar odnos s kolegama iz Srbije i ne čudi, jer umjetnici iz bivše Jugoslavije i nisu vodili rat jedni s drugima, tako da nije bilo nikakvih barijera za ponovnu suradnju, ističe sarajevski novinar i dobar poznavatelj filma iz zemalja bivše Jugoslavije, Dževdet Tuzlić. "Njima je SFF samo pomogao da ono što je politika razrušila i uništila ponovno spoje", pojašnjava on.

Na SFF "dolaze različiti profili ljudi iz filmske industrije, iz čitavog svijeta koji tu imaju veoma ozbiljne razgovore s autorima, producentima, distributerima, kako bi se unaprijedilo filmsko stvaralaštvo, kako bi se regija povezala i u financijskom smislu kad je u pitanju filmsko stvaralaštvo. Jer je jasno da je veoma teško danas napraviti film u siromašnim zemljama poput Crne Gore, BiH i drugih na ovom prostoru", kaže Tuzlić i dodaje da su koprodukcije u regiji stoga "jednostavno neminovnost" te da je SFF "najbolje mjesto da se uspostave neke poslovne suradnje i da se dođe do realizacije filmova."

Holivudske zvijezde rado dolaze u Sarajevo

Kad je festival osnovan ideja iza toga je bila da se skrene pozornost na opkoljeno i ratom napaćeno Sarajevo. Sarajevo Film Festival je htio pokazati da se i "kulturom treba boriti protiv činjenica koje je rat uspostavio bio već godinama prije toga i da treba nekako tražiti izlaze za povezivanje ljudi širom svijeta i kroz umjetnost. I mislim da je taj cilj na veoma dobar način Sarajevo i iskoristilo i napravilo", ističe Tuzlić.

Međutim, SFF je uspio i nakon rata u BiH zadržati pozornost svjetske javnosti, između ostalog kroz velike holivudske zvijezde koje veoma rado dolaze u Sarajevo. Angelina Jolie i Brad Pitt, Juliette Binoche, Mickey Rourke i Morgan Freeman su samo neka od tih zvučnih imena, zvijezda koje su kročile crvenim tepihom ispred sarajevskog Narodnog pozorišta. Ove godine je to Robert de Niro koji će ponovno usmjeriti pozornost svjetske javnosti na Sarajevski filmski festival.

No, te holivudske zvijezde ne dolaze samo da bi bile viđene, one dolaze zbog Sarajeva, zbog kulture i umjetnosti u tom gradu, a naravno i zbog srdačnosti toga grada. U tome se slažu, kako Živković, tako i Tuzlić, ali i mnogi drugi kulturnjaci i kritičari. A to opet mnogim filmskim umjetnicima iz jugoistočne Europe otvara vrata skoro svugdje u filmskom svijetu, kaže crnogorski filmski producent Zoran Živković.

"Svi smo sretni kad boravimo na festivalu, i ne samo na festivalu, već i u Sarajevu. Jer je to jedna posebna atmosfera kad vidite tisuće ljudi koji su 24 sata na ulicama Sarajeva i gdje možete sresti najveće filmske zvijezde, što je za naše uvjete na Balkanu jedan veliki događaj", zaključuje Živković.