Sigurnost gradova u vrijeme terorizma

Krađe, prometne nesreće, pucnjave… I glavni grad Švedske ima problema s kriminalom i nasiljem. Šef stockholmske policije nedavno je izjavio da švedska policija ima problem s kriminalnim bandama u više dijelova grada. Do prije nekoliko mjeseci većina stanovnika Stockholma osjećala se sigurno u svom gradu. To je važilo i za čitavu zemlju: Šveđani se osjećaju sigurnije od ljudi u drugim dijelovima Europe poput Belgije ili Španjolske. To pokazuju rezultati studije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Potrebno novo promišljanje sigurnosti

Ali i pored osjećaja sigurnosti, glavni grad Švedske je početkom 2017. godine bio meta terorističkog napada. Jedan ukradeni kamion 7. travnja u poslijepodnevnim je satima ciljano uletio u pješačku zonu. Petoro ljudi je stradalo. Istim oružjem, ukradenim kamionom, nekoliko mjeseci ranije jedan terorist je usmrtio jedanaest posetitelja božićnog sajma u Berlinu. Ovoga ljeta je petnaest ljudi ubijeno na bulevaru Las Ramblas u Barceloni, u još jednom napadu vozilom.

Rast broja napada jedan je od razloga što su se ovoga tjedna (od 13. do 15.9.) stručnjaci iz čitavog svijeta okupili na konferenciji o sigurnosti u Stockholmu kako bi razgovarali o temi "Sigurnost u gradovima". Dan Smith je direktor Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI): "Posljednjih godina doživjeli smo da su gradovi na različite načine sve više bili meta terora", kaže Smith za DW. "Vidjeli smo što se događa u Mosulu i Bagdadu i što se događa u sirijskim gradovima. Sada imamo terorističke napade u Europi, Turskoj i mnogim dijelovima Afrike i južne Azije."

Prema najnovijem izvještaju UN-a o urbanizaciji, danas više ljudi živi u gradovima nego na ruralnim područjima. Procjenjuje se da će 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u urbanim centrima.

Dan Smith smatra da je krajnje vrijeme da se stručnjaci za sigurnost pozabave gradovima. "Sigurnost i život u gradovima do sada su uglavnom bili tema drugih političkih područja, onih koje se tiču životnog standarda ili urbane arhitekture", objašnjava Smith. "Ja mislim da je ta tema sasvim sigurno važan dio na području istraživanja sigurnosti i sigurnosne politike. O tome se posljednjih godina nije vodilo dovoljno računa."

Suradnja kao ključ obrane

Kada je riječ o praktičnim pitanjima – kako zajamčiti sigurnost u gradovima – Sir Bernard Hogan-Howe zna o čemu govori. Pet godina – do veljače 2017. – bio je šef Londonske policije. Iako se njegov rad različito ocjenjuje i njegovi kritičari moraju priznati: dok je on bio u službi, u glavnom gradu Velike Britanije nije bilo terorističkih napada. Kada se postavi pitanje kako to, Hogan-Howe ističe dvije stvari: kao prvo, intenzivnu suradnju policije i drugih sigurnosnih službi. A zatim kontakt s općinama. "Mnogi teroristi koji su kod nas odrasli sebe ne vide kao dio društva", kaže Hogan-Howe. "A kada se dijelovi društva osjećaju isključeno, teroristički potencijal raste."

Posljedice su jasne: policija mora izgraditi povjerenje tako što će se pobrinuti za sigurnost u lokalnim zajednicama. Samo pod tom pretpostavkom policajci imaju šansu shvatiti što se pred njima događa i znati je li se netko radikalizirao. I novo istraživanje američkog Instituta Brookings dolazi do zaključka da je rad policije u gradskim četvrtima i općinama glavna pretpostavka za sigurnost u gradovima.

Rad policije na licu mjesta

Direktor SIPRI-ja Dan Smith naglašava da tu zapravo leži ključ za dugoročnu obranu od terorističkih prijetnji: "Kada razmišljamo o dugoročnoj prevenciji, onda moramo uzeti u obzir društvene okolnosti i obrazovanje. O tome moramo razgovarati – kako zajednice u različitim zemljama definiraju svoj identitet i samopoštovanje, a da se ne osjećaju poniženo", kaže Smith. Mnoge studije pokazuju da tema dostojanstva igra veliku ulogu u mobilizaciji mladih ljudi u ekstremističke grupe. "Kada ljudi imaju osjećaj da im život ne pruža nikakvo dostojanstvo, onda se okreću nekome poput karizmatičnih propovjednika koji im poručuju: 'Ti možeš biti netko ukoliko se priključiš našem pokretu'."

Smith zato upozorava da uništavanje terorističke organizacije kao što je Islamska država – koja je preuzela odgovornost za napade u Barceloni i Berlinu – neće riješiti problem. "Islamska država je nastala iz Al Kaide, a Al-Kaida je nastala iz nečeg što je ranije postojalo. Ukoliko samo ulažemo napore kako bismo uništili terorističke grupe, to će donijeti izvjesne uspjehe. Ali u stvari će ti isti ili slični ljudi formirati nove grupe koje će nas opet kasnije napadati."

Nitko nije siguran, ali je Europa još uvijek sigurnija

U usporedbi s drugim europskim gradovima, gradovi u Africi i Aziji su još uvijek puno ugroženiji od terorističkih napada. U srpnju 2017. godine je 25 ljudi stradalo u samoubilačkom napadu u Lahoreu, u Pakistanu. U Istanbulu je u napadu na jedan noćni klub ubijeno 29 ljudi. Militantna skupina Boko Haram u Nigeriji već godinama vrši krvave napade, kako na sela, tako i na gradove kao što je Maiduguri. "U europskim gradovima, i uopće u bogatijim zemljama s razvijenom infrastrukturom, stupanj ranjivosti je manji", dodaje Dan Smith. "S druge strane, u mnogim afričkim gradovima, ali i u Turskoj, Indiji ili Pakistanu, iako nema otvorenih ratnih sukoba kao u Siriji ili Iraku, ranjivost je znatno veća."

Smith i Hogan-Howe se slažu da "sigurnog" grada u današnje vrijeme nema. Istovremeno oni, pored terorizma, ističu i druge opasnosti: "Postoje mnogi drugi izvori opasnosti, od prometa do kriminala. Moramo paziti da ne precijenimo opasnost od terorizma", ističe Bernard Hogan-Howe. "I dalje rado posjećujem gradove, jer opasnost od terorizma nije tako velika da bismo morali mijenjati naš cijeli život."