1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sindikalna borba protiv rada na crno

Gordana Simonović4. studenoga 2005

Prema neslužbenim procjenama Saveza samostalnih sindikata, u Hrvatskoj na crno radi oko 400 000 ljudi. Time državna blagajna godišnje ostaje bez oko 11 milijardi kuna.

https://p.dw.com/p/9Yal
U fušu ili preko računa?
U fušu ili preko računa?Foto: AP

Tri su sindikalne središnjice ovu, 2005. godinu proglasile godinom borbe protiv rada na crno, a i vlada se priprema donijeti izmjene Zakona o prekršajima, kojima će se ukinuti zastara za neprijavljivanje radnika. Već je izmijenjen i Zakon o državnom inspektoratu pa inspektori rada imaju ovlasti odmah zapečatiti tvrtku na 30 dana, ako zateknu radnike bez ugovora o radu.

Sindikalni čelnici i premijer Ivo Sanader upozorili su na štetu od sive ekonomije i rada na crno, ne samo za državu nego i za radnike: „Dobar je dio hrvatskih građana ugrožen djelovanjem te sive ekonomije. Znači, od onih koji nemaju regulirana sva prava iz radnog odnosa do problema manjka novca u državnom proračunu za školstvo, zdravstvo, za druge javne usluge.“

Trgovcima najugroženija radnička prava

Prema sindikalnoj anketi, 37 posto ispitanika priznalo je kako radi na crno. Otprilike isto toliko radnika prihvatilo bi takav rad, ako bi imali veću zaradu. Vesna Dejanović, predsjednica SSSH-a, istaknula je da su inspektori utvrdili 19 277 prekršaja na području zapošljavanja, od čega se preko 5 200 slučajeva odnosi na nelegalno zapošljavanje: „Takvi radnici nemaju alternative. I zato je vrlo logično da se boje prijaviti svoga poslodavca, jer će izgubiti posao i da veliki broj ljudi bi pristao raditi na crno samo zato da bi osigurali svoju egzistenciju.“

Najviše slučajeva rada na crno zabilježeno je u Zagrebu, a zatim u Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj i Sisačko-moslavačkoj. U trgovačkoj se djelatnosti najviše krše prava radnika, a slijede je poljoprivredna i prehrambena industrija te turizam i graditeljstvo.

Sindikati su zadovoljni spremnošću vlade da se sreže siva ekonomija, no predlažu i porezna rasterećenja ne bi li se poslodovace motiviralo na korektan i u skladu sa zakonom odnos prema radnicima.