Sirijska oporba traži pomoć od Njemačke

Predstavnici sirijske oporbe ozbiljni i pomalo zabrinuti sjede ispred berlinskih novinara. I deset mjeseci nakon početka prosvjeda u kojima je stradalo preko šest tisuća osoba, snage sigurnosti i dalje brutalno postupaju prema demonstrantima. Oporba se sada nada većoj podršci iz inozemstva. Njezin cilj je okončanje vladavine predsjednika al Asada i stvaranje "pluralističke Sirije za sve" mirnim sredstvima. Pri tome protivnici režima nade polažu i u Njemačku. "Tražimo od Njemačke vlade da prizna Sirijsko nacionalno vijeće (SNC) kao legitimnog predstavnika sirijskog naroda", kaže Hozan Ibrahim. Ovaj 28-godišnjak koji je u Siriji godinu dana proveo u zatvoru, jedan je od vodećih ličnosti Nacionalnog vijeća, koje kao predstavnika sirijskog naroda do sada nije priznala niti jedna vlada.

Dijalog s Nijemcima

U Nacionalnom vijeću su se u kolovozu prošle godine okupile različite oporbene grupe koje djeluju u ali i izvan Sirije. Predsjedavajući, Burhan Ghalioun je profesor na pariškoj Sorboni. Imena članova koji djeluju u Siriji se iz sigurnosnih razloga čuvaju u tajnosti.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je u prosincu primio tri predstavnika sirijskog Nacionalnog vijeća, među njima i Ibrahima. "Interes je bio velik", kaže ovaj mršavi mladić. Od tada se kontinuirano vode razgovori između Sirije i Njemačke. Ibrahim priželjkuje da Njemačka vlada poveća pritisak na al Asada: "Njemačka i druge zemlje EU trebaju povući svoja veleposlanstva iz Sirije", kaže on. No, Njemačka vlada je reagirala suzdržano na ovaj zahtijev. Drugi oporbeni političari su se izjasnili za to da u Damasku ostane njemački veleposlanik, priopćeno je u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.

Zona sigurnosti

Za zemlje koje kritiziraju al Asadov režim su sankcije trenutno jedino sredstvo kojim se može izvršiti pritisak. Političaru stranke Zelenih u Berlinu, Fehradu Ahmi koji je također član sirijskog Nacionalnog vijeća, to nije dovoljno. On kritizira "spore" reakcije međunarodne zajednice.

Ahma se zalaže za uvođenje zone sigurnosti na granici prema Turskoj, kako bi ljudi mogli pobjeći. Nad ovom zonom mora biti uvedena i zabrana letenja za sirijsko vojno zrakoplovstvo. Ahma nade polaže u Vijeće sigurnosti UN-a. Prema njegovom mišljenju, primjena sile je jedini način za smirivanje situacije u Siriji: "Nećemo naći nikakvo dugo rješenje ukoliko nasilje nad stanovništvom u dogledno vrijeme ne prestane." Ahma kaže da Slobodna sirijska vojska u Siriji dobiva sve veću podršku. Riječ je o jednoj naoružanoj grupi unutar oporbe koja se sastoji od dezertera i vojnika koji ne žele pucati na svoj narod. Ovi vojnici su do sada uglavnom štitili prosvjednike i pogrebne povorke, kaže Ahma. On smatra da postoji opasnost da se sukob sa sirijskom vojskom još više pojača: "Nije isključeno da Slobodna sirijska vojska počne voditi partizanski rat protiv službenih sirijskih vojnih postrojbi."

Napad u Berlinu

A koliko je duga „ruka režima“ iz Damaska, Ahma je osjetio na vlastitoj koži. Njega su u stanu u kojem živi, u prosincu prošle godine napala dvojca muškaraca. Nepoznate osobe su tijekom noći pokucali na njegova vrata i potom ga pretukli. Zbog toga se još vodi istraga, ali Ahma pretpostavlja da su počinitelji pripadnici al Asadovog režima.

Ovaj 38-godišnjak kaže da je njegova obitelj u Siriji u proteklim godinama uvijek bila pod pritiskom. Članovima Ahmine obitelji je rečeno da se njegove aktivnosti u Njemačkoj "pomno prate". Ahma, koji od 1996. živi u Njemačkoj kaže: "Ovi pokušaji zastrašivanja će postojati i dalje, pogotovo sada kada režim misli da je njegova egzistencija u opasnosti."

Autorica: Nina Werkhäuser / Belma Fazlagić-Šestić

Odg.ured: Željka Telišman