Siva ekonomija u opadanju

Stoga ne čudi ocjena ministra Eichela kako je donošenje zakon o suzbijanju rada na crno bio "pun pogodak", a njegova primjena "vrlo uspješna". Tome proturječe stručnjaci za gospodarstvo iz redova oporbe tvrdnjama da zakon liječi samo simptome pojave, dok stvarni uzroci i dalje ostaju.

Opseg rada na crno za 2004. godinu stručnjaci procjenjuju na 356 milijardi eura – 14 milijardi manje nego godinu dana ranije. Taj pad ministar financija Hans Eichel tumači svojom strategijom suzbijanja "sive ekonomije". Ona se s jedne strane sastoji od nižih poreza, reformi socijalnih sustava i subvencija za takozvane sitne poslove, čime legalno zapošljavanje postaje privlačnije. No, s druge strane sve više se isplati i oštrije proganjanje prekršitelja na temelju zakona koji je njemački parlament donio prošle godine.

"Opisana strategija savezne vlade za suzbijanje ilegalnog zapošljavanja istodobno na više kolosjeka znatno je doprinijela zaokretu u razvoju rada na crno u Njemačkoj, a možda ga je čak i bitno predodredila. Za 2005. istraživački instituti predviđaju daljnje opadanje za deset milijardi na 346 milijardi eura, uza sve poteškoće koje takve prognoze sa sobom donose."

Eichel se pritom oslanja na procjene Instituta za primijenjena gospodarska istraživanja iz Tübingena u Njemačkoj te stručnjaka za znanstveno proučavanje gospodarstva Friedricha Schneidera sa Sveučilišta u austrijskome Linzu. Dodatni pokazatelj potiskivanja ilegalnog zapošljavanja su i uspjesi posebnih postrojba carine u gonjenju prekršitelja. Tim poslom trenutno se bavi 5 200 službenika. Broj pripadnika takozvane "Financijske kontrole rada na crno" trebao bi se do kraja godine popeti na čak 7 000. Ako je vjerovati ministarstvu financija, masovno pojačanje osoblja i više je nego isplativo. Tako je svaki djelatnik Kontrole, koji državu godišnje stoji 50 000 eura, samo u 2004. u prosjeku otkrio šteta u visini od 220 000 eura.

Predstojnik Odjela za suzbijanje rada na crno pri Ministarstvu financija, Eberhard Haake, kao ukupni iznos utvrđenih šteta navodi brojku od 475 milijuna eura: "Pritom se radi o utajenim doprinosima za socijalno osiguranje, utajenim porezima te o drugim doplatcima kao na primjer za godišnji odmor ili za druge socijalne usluge."

Ne postoje, međutim, podaci o novčanim iznosima koje su porezne uprave i socijalna osiguranja naknadno utjerali. Poznato je tek da je 2004. pokrenuto sedam puta više kaznenih postupaka nego u prethodnoj godini. Brojni zaposlenici na gradilištima, službama za dostavu paketa, transportnim poduzećima i igračnicama pobuđuju posebnu sumnju u rad na crno.

Unatoč laganom opadanju "sive ekonomije" u Njemačkoj se još uvijek računa s udjelom ilegalnoga zapošljavanja od 15,6 posto u ukupnome gospodarskom učinku zemlje. Nejasnim ostaje pitanje ima li 2003. kao rekordna godina rada na crno veze s olakim izdavanjem viza u njemačkim konzulatima diljem istočne Europe. Razloga za takvu pretpostavku nema, kaže šef Financijske kontrole Haake. Profesor ekonomije iz Linza, Schneider, smatra da je udio stranaca u broju ilegalno zaposlenih u Njemačkoj malen. Glavnu ulogu u radu na crno igraju "obični građani".