Sjedi, pet! Učenici iz Saske najbolji u Njemačkoj

Njemačka se prije osam godina prilično obrukala rezultatima prve komparativne provjere znanja i sposobnosti učenika iz 60 zemalja – članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Iz tog takozvanog PISA istraživanja ministri prosvjete su izvukli pouke te utvrdili zajedničke obrazovne standarde za cijelu zemlju: točno su opisali što svaki učenik mora svladati tijekom pohađanja određenog razreda. Time je omogućena usporedba školskih sustava u 16 saveznih pokrajina u cilju njihova daljnjeg razvoja i unapređenja. Nalazi treće i posljednje takve nacionalne studije predstavljeni su danas (18.11.) u Berlinu.

Sve manje razlike među obrazovnim sustavima

Istočnonjemačka pokrajina Saska se može pohvaliti najučinkovitijim obrazovnim sustavom u zemlji. Tamošnji su učenici postigli najbolje rezultate u svim trima ispitnim kategorijama: čitanju i razumijevanju teksta, matematici i prirodnim znanostima. Bavarska je time potisnuta na drugo mjesto, ali su pokrajine s juga Njemačke općenito ipak uspjele zadržati visoku razinu školstva. Sjeverni samostalni gradovi Bremen i Hamburg, kao i dosad, tvore začelje tablice. No, zaostajanje za vodećima više nije toliko izraženo. "Jasno se posvuda primjećuje napredak, premda različitom brzinom. Pokrajine se po uspješnosti sve manje razlikuju, jer je do poboljšanja došlo osobito među zadnjima na ljestvici", zadovoljno konstatira predsjednica Konferencije ministara prosvjete u Njemačkoj Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) iz pokrajine Sarske.

Tradicionalna potkovanost u prirodnim znanostima

Njezin saski kolega Roland Wöller (CDU) uspjeh učenika svoje pokrajine tumači dokidanjem u Njemačkoj inače uobičajne trodjelne koncepcije srednjih škola, individualnim poticajima u učenju i manjim razredima nego na zapadu zemlje. Osim toga, u istočnonjemačkim pokrajinama živi manje stranaca, a nastavni uspjeh djece doseljenika je obično lošiji od prosjeka. Da su prirodoznanstvena postignuća učenika u čitavoj istočnoj Njemačkoj, a pogotovo u Saskoj, daleko iznad prosjeka OECD-a, Wöller objašnjava tradicijom još iz vremena DDR-a: "To je odavno žarište saske obrazovne politike. Udio prirodnih znanosti među školskim predmetima je veći od 30 posto, a u višim razredima čak i iznad toga. Tamo su učenici nastavu iz fizike, kemije i biologije dužni pohađati sve do mature."