Slavlje u čast Ustava

"Ovaj Ustav (točnije Grundgesetz, Temeljni zakon kako se on zove u Saveznoj Republici Njemačkoj op. pr.) pripada u osobito sretne slučajeve njemačke povijesti", rekao je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert na svečanom, zajedničkom zasjedanju njemačkog donjeg doma parlamenta Bundestaga, predstavničkog doma Bundesrata, njemačke Vlade u nazočnosti članova Ustavnog suda. Svi su se oni okupili kako bi se sjetili 23. svibnja 1949. kada je rođena ova nova, demokratska Njemačka.

Tada je taj Temeljni zakon donesen kao temelj mlade demokracije u Njemačkoj koja je još bila podijeljena u okupacijske zone. "Pravi" Ustav bi mogao biti donesen samo ako bi on vrijedio i u Sovjetskoj zoni, budućoj Istočnoj Njemačkoj. I danas 65 godina kasnije, kaže Lammert, Njemačka si može samo čestitati jer se ustav pokazao kao "neosporan temelj" demokratskog suživota u ovoj zemlji.

Tekst Ustava se povrh toga pokazao izuzetno prilagodljiv pa je tako bez ikakvog problema prihvatio ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke razmjerno jednostavnom odlukom o "pristupanju području gdje je na snazi Temeljni zakon" kojim je DDR postao dijelom Savezne Republike.

Lammert: "Ustav omogućuje raznolikost"

Njemačka je danas, sa oko 20% stanovnika stranog porijekla, postala "etnički, kulturno i religiozno" drugačija zemlja nego što je bila neposredno nakon rata, podsjetio je Lammert.

"U najveće dosege ovog Ustava ubraja se i dopuštanje ove raznolikosti", istaknuo je predsjednik Bundestaga. Lammert se doduše i kritički osvrnuo na neke izmjene, koje su uvedene u ustav. Prije svega je kritizirao što je tekst Ustava u međuvremenu dvostruko opsežniji u odnosu na onaj koji je donesen 1949. godine. Isto tako misli kako su mnogi dodaci "upitne vrijednosti", a negdje drugdje se "zalazi u nepotrebne detalje."

Kermani: "Danke, Deutschland"

S posebnim zanimanjem se očekivao govor gosta proslave, 47-godišnjeg spisatelja Navida Kermanija koji je Ustavu posvetio srdačne riječi: "Njemačka je postala zemlja u kojoj se može voljeti živjeti i koju se samu može voljeti", izjavio je sin izbjeglice iz Irana koji je rođen u Siegenu u Vestfaliji.

Ta činjenica, nastavio je Kermani, uvelike se može zahvaliti Ustavu koji je, povrh toga, "izuzetno lijepo napisan tekst". Posebno je istakao da baš taj zakonski spis eto omogućuje njemu, građaninu stranog porijekla, da drži počasni govor povodom njegove 65. obljetnice.

Ipak, Kermani je otvoreno kritizirao način, kako njemačka politika doista u stvarnosti provodi temeljne odredbe ovog Ustava. Kao primjer je naveo promjene propisa o davanju azila koji su utemeljeni o članku 16. Ustava.

"Ne možemo slaviti ovaj Ustav, bez da podsjetimo na sakaćenje kojeg je pretrpio tu i tamo", upozorio je Kermani. "Pravu na azil je oduzet njegov sadržaj, članak 16., ali i njegovo dostojanstvo." Njemačka se ne mora brinuti za sve nevoljnike našeg svijeta, ali ima dovoljno resursa kako bi zaštitila one koje se proganja iz političkih razloga. Povrh toga, treba više puteva kako bi ljudi i legalno došli u Njemačku. Za te riječi je Kermani pobrao bučni pljesak oporbe, makar su zastupnici kršćanskih demokrata te riječi popratili uz šutnju.

Kermani je na kraju osobito pohvalio dalekovidnost majki i očeva ovog Ustava koji su i neposredno nakon rata stvorili zakonski tekst koji počiva na "univerzalnim vrijednostima" i štoviše, sam ih stvara. "Koliku sreću imamo što su na početku Savezne Republike Njemačke bili političari koje svoje djelovanje nisu mjerili na ispitivanjima javnog mnijenja, nego su ih temeljili na svojim vlastitim uvjerenjima", rekao je Kermani.

U simboličnoj gesti se zato klanja Njemačkoj i zahvaljuje za "grandioznu sposobnost integracije" koju ovaj Ustav nudi u izgradnji multikulturalnog društva. Utoliko je i Kermani završio svoj svečani govor riječima "Danke, Deutschland!"