Sličan sadržaj uz malo drukčiju ambalažu

«Postavili smo temelje za obnovljenu i zajedničku osnovu Europske unije. Prebrodili smo zastoj. Na kraju nismo iznevjerili očekivanja. Izbjegli smo razdor u Uniji.“ Njemačka kancelarka Angela Merkel kao tadašnja predsjednica Europskog vijeća izjavila je ovo samo nekoliko dana nakon presudne drame na summitu u lipnju ove godine. Samo velikim naporima 27 šefova država i vlada dogovoreno je da se razrade dva nova sporazuma za Europsku uniju. Jedan regulira temelje, a drugi način rada Europske unije. Tekstovi su predstavljeni na summitu u Lisabonu gdje su trebali biti usvojeni, da bi u prosincu bili formalno potpisani.

Bez sporazuma nema novih članica

Dogovor je važan prije svega za države koje još uopće nisu članice kluba. Jer još uvijek važi stav da bez novog sporazuma nema izgleda za ulazak zemalja Balkana i Turske u Uniju, kako je još 2006. istaknuo Jo Leinen, predsjednik Ustavnog odbora: “Europski parlament neće se upustiti u proširenje bez novog ustavnog Sporazuma. Rumunjska i Bugarska - odluka o njihovom pristupu je već donesena – bit će posljednje koje će ući sa Sporazumom iz Nice. Za Hrvatsku, Makedoniju i ostale je to vrlo, vrlo teško. Mislim da je to poluga koju treba povući da se ipak ostvari dogovor oko Ustava”.

Drugo ime, ista funkcija

Projekt Ustava je doduše pokopan, jer je on odbijen u Francuskoj i Nizozemskoj, no Sporazum sada ipak stoji. Supstancijalne razlike nisu velike, jedino se ime promijenilo. Sve što je podsjećalo na državnost uklonjeno je iz teksta. Zastava, himna, titula ministra vanjskih poslova i još neke druge stvari. Međutim postupak glasovanja i sastav institucija preuzet je, samo s novim etiketama, smatra Elmar Brok, koji u savjetovanjima oko Europskog sporazuma zastupa Europski parlament: “Preko boljih kriterija odlučivanja u Vijeću i više odluka donesenih većinskim glasovanjem kao i širenjem prava većine u Europskom parlamentu koji će ubuduće u 59% slučajeva suodlučivati, efikasnost i demokratizacija Unije su u potpunosti zajamčene”.

Ministar se ne smije zvati ministar

Europska unija dobit će predsjednika na mandat od dvije i pol godine. Dobit će ministra vanjskih poslova koji se zbog nizozemskih i britanskih rezervi neće tako zvati, ali će ispunjavati te zadatke. Europska komisija će se od 2014. godine smanjiti. Odlučivanja većinom glasova zamijenit će prinicip jednoglasnih odluka u mnogim područjima. Dosadašnji ključ dvostruke većine dobiven preko broja država i stanovnika zamijenit će vrlo složeni sustav odlučivanja iz Sporazuma iz Nice. Ostavljena je mogućnost, međutim, da se do 2016. godine ponovno razmotri ta odluka, ukoliko to neka mala skupina država želi. Takvu iznimku pod nazivom klauzula iz Ionanine progurala je Poljska.

Talijanske prepreke u finišu

Nova dva ugovora zamijenjuju osam isprepletenih ugovora iz 56 godina povijesti od Rima do Nice. No to ne znači da će oni biti jednostavniji za čitanje, jer posjeduju čitav niz bilješki i deklaracija te izuzetaka za odredene članice.

Na posljednjim metrima Talijani su postavljali prepreke. Talijane je smetalo što bi ubuduće trebali imati manje zastupnika u Europskom parlamentu od Francuske i Velike Britanije. Već prije tri godine šefovi država i vlada su se zadržali kod tog pitanja kada su dogovarali Sporazum. Tada je sporazum svečano potpisan, ali na koncu je ipak propao. Hoće li to ovoga puta uspjeti, pokazat će se zapravo tek na proljeće. Tada svih 27 zemalja članica mora ratificirati temeljni sporazum.

Neizvjesnost još uvijek traje

Na referendum o Europskom sporazumu izaći ce građani u Irskoj, Danskoj a možda i u nekim drugim zemljama. Ishod je neizvjestan. Ako sve na kraju uspije, tada ce sporazum stupiti na snagu paralelno s izborima za Europski parlament u lipnju 2009. godine.