Slučaj Jagodnjak - hrvatski jezik u hrvatskoj školi

Glavni krivac po njima bio je ravnatelj škole Milovan Ležaja koji je nepravedno otpustio nastavnice, no školska inspekcija u svojim nalazima nije utvrdila nepravilnosti u njegovu radu. Dolaskom hrvatskoga ministra obrazovanja i znanosti početkom tjedna se činilo kako se pronašlo rješenje i da će se strasti smiriti, no izgleda da nije tako.

Djeca koja su proteklih nekoliko mjeseci nastavu pohađala u susjednom selu, sljedećih nekoliko dana trebala su se vratiti u školu u Jagodnjaku, čim se na posao vrati jedna od otpuštenih nastavnica, a sporni ravnatelj napušta svoj položaj - to je dogovor koji je u pregovorima s roditeljima, nastavnicima, ali i predstavnicima SDSS-a postigao ministar Dragan Primorac. "Obećanje će se ispuniti i djeca u ovoj školi će učiti na hrvatskom jeziku, to je njihovo pravo" rekao je on. Međutim, Milovan Ležaja izgleda povlači ponuđenu ostavku, zbog kako kaže, neistinito prenesenih događaja u medijima gdje ga se prikazuje kao huligana, a pri tome se, kaže Ležaja, prešućuje ono što se stvarno događalo. A Primorac, uistinu, nije štedio pohvale na račun spornoga ravnatelja: "Hvala na vašoj mudrosti, na vašoj čestitosti na vašoj odlučnosti jer ste pokazali da vaši osobni interesi nisu iznad interesa djece."

Netrepeljivost - politička i među susjedima

Mnogi su prateći višemjesečna prepucavanja roditelja i ravnatelja Ležaje kritizirali da i jedni i drugi interes djece upravo - zanemaruju. "Ja mislim da se preko djece rješavaju neka druga, dakle politička pitanja, netrpeljivosti - međususjedske i stranačke...." izjavio je primjerice potpredsjednik hrvatske vlade Slobodan Uzelac. Znakovita je bila i reakcija Srba na dogovor postignut na sastanku s Primorcem: "Mi ćemo sazvati i roditelje srbe pa neka kažu svoje mišljenje o svemu tome ako bude trebalo da izađemo... ovdje nikada nije bilo problema u ovome selu...nikada, e pa tako..."

Sam Ležaja je sinoć okupio dio roditelja djece srpske nacionalnosti, no u javnost su izišli s tumačenjem kako su razgovarali o udžbenicima. Uporno traži još jedan susret s Primorcem, koji je odlučnoga stava: "Za mene što se tiče obrazovnog sustava u Hrvatskoj se djeca ne dijele na Hrvate, Nijemce, Srbe..." ističe Primorac, koji danas poručuje da svojim riječima i porukama o zajedništvu nema što dodati.