Smeće u Rusiji - tempirana bomba

Gradonačelnik Čeljabinska Jevgenij Teftelev je proglasio izvanredno stanje. Već dva tjedna se u ovom milijunskom gradu ne odvozi smeće. Ono se gomila pred klućama i zgradama (naslovna fotografija). Građani prosvjeduju. Kako je moglo doći do ovoga?

Kao i u mnogim drugim ruskim gradovima, u Čeljabinsku se smeće kamionima odvozi na jedan deponij. Brdo smeća je na njemu raslo i raslo. Nedavno je grad odlučio zatvoriti ga i otvoriti tri nova, dalje od grada. No, duža vožnja vozačima kamiona ne bi trebala biti i plaćena. Zbog čega oni ne žele više raditi taj posao.

U međuvremenu je guverner obećao sredstva koja bi trebala omogućiti da se smeće ponovno počne odvoziti. Zatražena je pomoć iz drugih gradova. No, proći će još tjedni prije nego što se sve vreće smeća odvezu iz grada.

Odvajanje smeća bi bilo korisno, ali...

Ono što se trenutno događa u Čeljabinsku, moglo se uskoro dogoditi i u drugim ruskim gradovima. I državni i lokalni političari u Rusiji već godinama igrnoriraju problem smeća. Pritom se u najvećoj zemlji na svijetu proizvodi 60 do 70 milijuna tona otpada godišnje. Rusija tone u smeću. Odvajanje otpada i recikliranje bi bili barem djelomično rješenje problema. Ali ta praksa je u Rusiji gotovo nepoznata. Jedna od rijetkih iznimaka je gradić Saransk oko 600 kilometara istočno od Moskve. 2011. godine su lokalni političari tamo shvatili da im treba pomoć izvana. Njemačka tvrtka Remondis im je ponudila pomoć. Odvajanje smeća je njihova specijalnost.

U Saransku se, doduše, i odvaja i reciklira samo dio smeća, ali i to je svakako bolje nego ništa. Ide se u pravom smjeru. Iduće godine bi Remondis trebao pustiti u rad jedno novo postrojenje za odvajanje smeća. Pregovara se i o opciji da upravljanje lokalnim deponijem smeća također preuzme Remondis.

Vlada samo promatra

Ruskoj vladi i Dumi se predbacuje da su već prije više godina znali da će jednog dana ovaj problem eskalirati i da su malo učinili kako bi to spriječili. 2014. je donesen prvi zakon o uklanjanju otpada. Napravljeni su planovi, ali oni nisu provedeni u djelo. Četiri godine jednostavno nisu dovoljno da bi se riješio ovaj problem smatra Vjačeslav Žukov iz Centra za ekološku i epidemiološku sigurnost u Moskvi. Zapadna Europa je, argumentira on, trebala 20 godina da bi dosegnula razinu na kojoj je sada.

Rusiji jednostavno treba više vremena, rekao je u razgovoru za DW.

Još uvijek, međutim, nije riješena financijska konstrukcija za gospodarenje otpadom. Ali i čak kad bi i bila, kaže on, nedostaje industrijska infrastruktura za odvajanje i recikliranje smeća. Ukratko: nema spalionica, nema pogona u kojima otpad može biti sortiran i recikliran. Spalionice su skupe - one stoje oko 500 milijuna eura po postrojenju. A Rusija ih treba puno. Uvaženi stručnjak čijim savjetima se služi i ruska vlada ukazuje na činjenicu da u Rusiji nema ni poreznih ili nekih drugih poticaja za recikliranje papira, stakla, metala ili plastike. No, dodaje kako je pozitivno barem to da Moskva na tome radi.

No, strpljenje ruskih građana nije beskrajno. Zbog otpada stalno dolazi do prosvjeda - ne samo u Čeljabinsku nego i u Volokolamsku ili Sankt Peterburgu. Angažirane građane poput Vjačeslava Egorova u Kolomni koji pokazuju otpor, vlasti maltretiraju i progone.

Zajedno s drugim sugrađanima on je organizirao blokade cesta u svom malom gradu. Stanovnici nisu htjeli dopustiti da se smeće iz 100 kilometara udaljene Moskve dovozi u ovaj idilični srednjovjekovni gradić. U njega je dolazilo i po 300 kamiona dnevno! Tisuće ljudi su izašle na ulice. Oni se plaše da su podzemne vode zagađene i tlo kontaminirano dioksinima. A smeta ih i smrad koji nastaje zbog visoke koncentracije sumporovodika u zraku.

Glavni grad kao uzor?

Umjesto da je glavni grad uzor za ostatak zemlje, metropola s deset milijuna stanovnika prednjači lošim primjerom. U Moskvi se gotovo i ne odvaja smeće niti se propisno uklanja. Ono se jednostavno "izvozi" u okolna manja mjesta. Ona se, pak, ne mogu braniti od moćne metropole. Jedan od najvećih deponija u Moskvi je po nalogu predsjednika Putina 2017. zatvoren. To se stanovnicima glavnoga grada svidjelo. Ljude u okolnim gradićima nije nitko ništa pitao.

Ne zna se ni što će biti sa zatvorenim deponijima smeća u Rusiji. U pravilu - ništa. Jer dekontaminacija i rekultiviranje puno koštaju. A sredstva za to u državnom proračunu nisu predviđena.