Snijeg opustošio i Crnu Goru

Vesko Kažić iz sela nadomak Podgorice samo je jedan od brojnih poljoprivrednika kojem su uništeni plastenici u kojima je uzgajao rano povrće. Konstrukcija nad čak 3.000 četvornih metara nije izdržala preko jednog metra snježnog nanosa. "Rani urod je, što se mene tiče, izgubljen, a ista sudbina je zadesila i oko 80 posto poljoprivrednika.”

Prema prvim procjenama crnogorskog Udruženja poljoprivrednika, uništeno je oko 250.000 četvornih metara plastenika i sve što se nalazilo pod njima. Samo kod hrane, time je uništen urod u vrijednosti od oko tri miliona eura i te namirnice će Crna Gora sad morati uvesti. Poljoprivrednici upozoravaju kako će to neminovno dovesti do povećanja cijene hrane. Upozorenja zapravo nisu potrebna, jer se već vide na tržnicama Crne Gore: neki proizvodi su poskupjeli i za 30%.

"Treba nam pomoć!"

Nevrijeme koje je pogodilo veći dio Crne Gore je nanijelo ogromnu štetu i ostalom gospodarstvu. Izgleda kao da se nitko niti ne usuđuje objaviti točne iznose, ali su oni golemi. Urušene hale, blokirani putovi kojima roba nije mogla stići do odredišta, samo su neki od neminovnih posljedica nevremena koji će se morati platiti.

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Predrag Mitrović se obratio tvrtkama sa upitom o šteti koju su pretrpjeli, ali već unaprijed je objavio kako očekuje pomoć od vlade, ali i od banaka i od osiguravajućih društava. Neka poduzeća su zbog nevremena na rubu opstanka, a za neke je pitanje i da li će opstati, izjavio je Mitrović.

Dodatni problem jest što u Crnoj Gori ne postoji zaseban fond za pomoć od elementarnih nepogoda. To znači da će država iz redovnog proračuna morati pomagati privredu i građane. Ali država je već ionako pogođena ekonomskom krizom tako da za pomoć jedva ima novca.

Osiguranja niti ne nude police

Niti osiguravajuća društva neće mnogo pomoći, jer iako je crnogorski ministar poljoprivrede pozivao poljoprivrednike da osiguravaju usjeve, česti je slučaj da takve police nisu bile moguće - ili se nisu mogle platiti. Jer i osiguranja izbjegavaju takve police, obzirom da u Crnoj Gori ne postoje osnovne mjere zaštite od nevremena i koje bi otežale da nepogode unište cijeli urod.

No i u ovoj vremenskoj nepogodi je u Crnoj Gori bilo onih koji su od nje zaradili. Tako su taksisti u pravilu naplaćivali više cijene vožnje, trgovci su se radovali jer su prodane sve zalihe lopata, gumenih čizama i zimske opreme.. Ipak, najviše su koristi imali vlasnici strojeva koji su se mogli upotrijebiti za čišćenje snijega. Sada već privatizirano poduzeća Crna Gora put, iako iz državnog proračuna godišnje dobiva 10 milijuna eura, nije bilo u stanju očistiti sve prometnice. Umjesto toga se angažiralo 19 poduzeća od kojih su neke u vlasništvu sumnjivih "biznismena" i koji su Crnoj Gori dobrano naplatili svoj rad: od 50 do oko 80 eura po stroju - i po satu.

Autorica: Vesna Rajković

Odg. ur.: A. Šubić