Spomenik žrtvama nacizma u šoping-centru?

Toranj stare vijećnice u Hamburgu uzdiže se visoko iznad okolnih zgrada, u samom centru starog dijela njemačke metropole. U prizemlju je hotel, a reklame na prozorima kažu da na višim katovima nastaju luksuzni stanovi. To povijesno zdanje je staro više od 300 godina. Ali iza elegantne fasade krije se mračna priča – još od 1933. Gestapo je baš u tim prostorijama mučio protivnike nacističkog režima.

Jedan od njih bio je frizer Herbert Baade – poznati komunist koji je tiskao letke u kojima je napadao naciste. Gestapo je želio saznati je li pri tome imao i suučesnike. To nikada nisu saznali, kaže njegov sin Detlef: „Moj otac je ovdje dovođen nekoliko puta. Vezali bi ga za drvenog gimnastičkog konja i tukli ga dok ne bi počeo krvariti i pao u nesvijest. Proboli su mu nogu bajunetom."

Deportacije u koncentracijske logore

Brojni zatvorenici su iz gradske vijećnice prebačeni u logore smrti. „Za mnoge je to bila prva stanica na putu patnje koji vodi do koncentracijskog logora", piše na spomen-ploči postavljenoj osamdesetih godina.

Nakon završetka rata događaji u toj zgradi nisu bili poznati široj javnosti. Samo takozvani „put uzdisaja", koji je vodio od ćelija u podrumu do nekadašnjih ureda Gestapoa, danas podsjeća na mračnu povijest tog mjesta. Ostatak vijećnice oštećen je tijekom rata, a zatim renoviran i korišten kao sjedište gradskog urbanističkog odjela. Sve do 2013.

No ta luksuzna zgrada od 2009. više nije u državnom vlasništvu. Grad je te godine prodao nekretninu njemačkoj tvrtki Quantum Immobilien AG.

Novi vlasnici planiraju izgradnju memorijalnog centra

U kupoprodajnom ugovoru kupac se obvezao da će stvoriti „mjesto za edukaciju" o nacističkim zločinima počinjenima u toj zgradi. Iako je firma prodala tu nekadašnju vijećnicu već 2013. godine, ona i dalje ima zakonsku obvezu da to učini.

Hamburški Odjel za kulturu smatra da je planirani memorijalni centar veliki korak naprijed. Po prvi put će u zgradi postojati izložba posvećena žrtvama nacističkog režima. Centar će imati i posebnu prodavaonicu knjiga, kao i kafić u kojem će posjetitelji moći čitati. Ostatak zgrade i dalje će biti korišten za trgovine, restorane, urede i stanove.

Memorijalni centar se „smanjio"

Upravo zbog toga planirana izgradnja memorijalnog centra izazvala je glasne prosvjede. Komercijalizirani ambijent nije dostojanstven, kaže Cornelia Kerth, predstavnica Udruge žrtava nacizma. „Poanta je da to neće biti memorijalni centar, već izložba od 70 četvornih metara u trgovačkom centru, u komercijalnoj knjižari i kafiću. Lokacija je 'smanjena'. Ovdje je organiziran nacistički teror u Hamburgu!"

I Detlef Baade kaže da je na djelu „sanacija" povijesti. „Moralo bi se donekle preurediti onako kako je bilo ranije – u podrumu, gdje su ljudi zatvarani i premlaćivani na mrtvo. To je prikaz naše povijesti, povijesti Gestapoa. To dugujemo žrtvama."

Predstavnik firme Quantum Matthias Onken odbacuje te kritike. „Do sada je ovdje postojala samo spomen-ploča i ništa više. Quantum želi izgraditi mjesto za sjećanje na žrtve. Zbog toga je jednostavno apsurdno kada bilo tko tvrdi da se to sjećanje sada potiskuje."

„Neoprostiva greška" prema žrtvama

Memorijalni centar trebalo je izgraditi mnogo ranije, kaže gradski vijećnik iz stranke Ljevica Norbert Hackbusch: „Činjenica da ovdje još uvijek nismo odali poštovanje žrtvama neoprostiva je greška." Hackbusch dodaje da se društvo mora sjećati svoje prošlosti i suočiti se s njom – ali ne onako kako to planiraju u Quantumu. „Izvana se neće ni vidjeti da ovdje postoji bilo kakav spomenik. Čini se da će se cijeli centar svesti na jednu knjižaru, a i vlasnica knjižare će morati zarađivati za život od nje. To je previše veliki zahtjev. Prostorije djeluju malo skučeno. Za nas nekakav dostojanstveni spomenik izgleda drugačije."

Krajem veljače gradski oci će pozvati zagovaratelje i protivnike projekta na razgovor. Predstavnici Quantuma također će biti nazočni. Detlef Baade na to gleda s mješavinom skepse i optimizma. „Razumno je razgovarati. Ali institucije bi morale učiniti nešto, a ne da sve ostane na riječima. Zbog toga je dobro što ćemo zajednički raditi na konceptu."