1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spomenik stolaru koji je htio ubiti Hitlera

8. studenoga 2011

U središtu Berlina podignuta je čelična skulptura visoka 17 metara koja ocrtava profil Georga Elsera. Riječ je o čovjeku koji je umalo promijenio tijek svjetske povijesti - samo da je uspio njegov atentat na Hitlera.

https://p.dw.com/p/136Lb
Spomenik Elseru u Berlinu
Spomenik Elseru u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa
Georg Elser
Elser je želio spriječiti ratFoto: dpa

8. studenoga 1939. godine točno u 21,20 sati u poznatoj pivnici Bügerbräukeller u Münchenu eksplodirala je bomba. U eksploziji je poginulo osam, a ranjeno 63 ljudi. Adolf Hitler, onaj kome je bomba bila namijenjena, ostao je živ i zdrav budući da je pivnicu, u kojoj se održavao nacionalsocijalistički skup, napustio 13 minuta ranije nego što je to bilo planirano. Eksplozivnu napravu vlastite proizvodnje podmetnuo je njemački stolar Georg Elser.

Pola stoljeća u zaboravu

Danas, 8. studenoga 2011. godine, točno 72 godine nakon neuspjelog atentata, u Berlinu se javnosti predstavlja spomenik Elseru. Mjesto za spomenik na križanju ulica Wilhelmstraße i An der Kolonnade nije izabrano slučajno. Tu se nekada u monumentalnoj građevini, koju je projektirao omiljeni Hitlerov arhitekt Albert Speer, nalazio ured nacističkog diktatora. Zgrada je srušena do temelja nakon Drugog svjetskog rata. Danas se na tom mjestu nalaze stambene zgrade u kojima su za vrijeme DDR-a živjeli partijski i državni funkcioneri. U blizini se do kraja rata nalazila i središnjica zloglasne nacističke policije Gestapo, u kojoj je Georg Elser saslušavan nakon atentata.

Bürgerbräukeller nakon eksplozije
Bürgerbräukeller nakon eksplozijeFoto: picture-alliance/dpa

Georg Elser dugo je bio gotovo zaboravljen. Tek nekih pola stoljeća kasnije odano je priznanje njegovom hrabrom djelu koje je moglo promijeniti tijek svjetske povijesti. Građanska inicijativa "Georg Elser" godinama ulaže mnogo truda da ovaj protivnik nacizma ponovo ne padne u zaborav. Širom Njemačke u nekih 40 gradova već postoje ulice, trgovi i škole koji nose njegovo ime. U nekoliko gradova postavljeni su i spomenici. No ovaj u Berlinu svakako će najviše doprinijeti sjećanju na njega.

Želio je spriječiti rat

Georg Elser rođen je 4. siječnja 1903. godine u Hermaringenu u današnjoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Nije se pretjerano zanimao za politiku, ali je od početka bio krajnje kritičan prema nacionalsocijalizmu i Adolfu Hitleru.

Bürgerbräukeller
Minhenska pivnica bila je okupljalište nacionalsocijalistaFoto: picture-alliance/akg

Odluku o atentatu donio je još u jesen 1938. godine. Uslijedile su višemjesečne pripreme. Čak je godinu dana ranije, 8. studenoga 1938., otputovao u München kako bi prisustvovao skupu Adolfa Hitlera i njegovih nacionalsocijalista kojim se obilježavala godišnjica neuspjelog državnog puča iz 1923. godine. Elser je tom prilikom dobro proučio to mjesto i zaključio da je idealno za izvršenje njegove namjere. Kasnije je u istrazi objasnio da je svojim djelom u stvari htio spriječiti izbijanje rata koje je, prema njegovoj procjeni, s Hitlerom na čelu Njemačke bilo neizbježno. No kada je izvršio atentat, Drugi svjetski rat je već bio počeo.

Uhićen prije eksplozije

Ulaz u Dachau
Elser je ubijen u logoru DachauFoto: AP

Elser je nakon postavljanja eksplozivne naprave odmah otputovao iz Münchena. Uhićen je još istu večer i to 35 minuta prije nego što je bomba eksplodirala. Otkriven je slučajno kada je ilegalno pokušao prijeći preko švicarsko-njemačke granice. Njegova povezanost s eksplozijom u Münchenu izašla je na vidjelo tek idući dan. U istrazi se najprije polazilo od toga da je atentat organizirao u suradnji s britanskom tajnom službom jer istražitelji nisu mogli vjerovati da je riječ o djelu pojedinca. No, kasnije je utvrđeno da je Georg Elser sve planirao i izveo potpuno sam. Tijekom saslušanja je brutalno mučen. Nije izveden pred sud, nego je otpremljen u koncentracijski logor Sachsenhausen. Pred kraj rata je prebačen u logor u Dachauu gdje je ubijen 9. travnja 1945. godine.

Autorica: Andrea Jung-Grimm (epd, dpa)

Odg. ur.: S. Matić