Sprema li se u Brazilu vojna diktatura u sjeni koronakrize?

"Ja sam tu jer vjerujem u vas, vi ste tu jer vjerujete u Brazil", riječi su brazilskog predsjednika Jaira Messiasa Bolsonara stotinama njegovih pristaša koji su se prošle nedjelje (19.4.) okupili u glavnom gradu. Prosvjedovali su protiv mjera i zabrana koje su guverneri brazilskih provincija i gradonačelnici uveli kako bi zaustavili širenje pandemije.

No tim prosvjednicima nisu smetale tek mjere protiv virusa korone, nego mnogo više od toga: oni traže i raspuštanje kongresa, ukidanje Vrhovnog suda i ponovno uvođenje dekreta "AI-5" koji je proglašen 1968. i prema kojem je vojna diktatura u Brazilu (od 1964. do 1985.) imala pravo raspustiti parlament i ukinuti građanska prava. Neki prosvjednici okupljeni u Braziliji prošle nedjelje su čak tražili i ponovno uvođenje vojne diktature s Bolsonarom na čelu.

To je čak i u Brazilu jasan slučaj poziva na rušenje ustavnog poretka, a povrh toga nije slučajno izabrano niti mjesto tih prosvjeda: "To se nije dopalo vojsci, pogotovo zato jer je Bolsonaro taj svoj govor održao pred zgradom Glavnog zapovjedništva oružanih snaga", objašnjava nam povjesničar Carlos Fico.

Već dan kasnije je i Bolsonaro sve zanijekao: on stoji uz demokraciju i ustav. Brazilski mediji tvrde kako su baš visoki časnici bliski vladi savjetovali predsjedniku neka se distancira od takvih izjava. Za povjesničara Ficoa to nije ništa novo: "Od Bolsonara su se već više puta čule kriminalne izjave od kojih se onda distancirao.Ali ovaj puta izgleda da su se doista uključili njegovi vojni savjetnici."

"Slijedimo Ustav"

Isto tako već u ponedjeljak se oglasio i brazilski ministar obrane, Fernando Azevedo e Silva - inače visoki časnik oružanih snaga - koji je objavio kako vojska Brazila "slijedi ustav" te zemlje. Carlos Fico nije posve siguran što znači ta izjava: "Takva općenita tvrdnja ide u smjeru kako se poštuje demokracija. Ali to je u ovom slučaju tek dojam, ne izvjesnost."

Jer tu dolazi i neizvjesnost što oružane snage doista misle o protekloj vojnoj diktaturi u Brazilu. "Nikad se nije javno izrekla isprika ili barem priznanje počinjenih teških povreda ljudskih prava. Sasvim suprotno od toga: vojska stalno brani doba vojne diktature, sve do današnjih dana", tvrdi Fico.

I Annette von Schönfeld, voditeljica ureda njemačke Zaklade Heinricha Bölla (bliske njemačkoj stranci Zelenih - op.ur.) u Rio de Janeiru nam kaže kako se Brazil nikad nije doista suočio s vremenom vojne diktature. "U svakom slučaju nisam sigurna da bi  prosvjednici tog pokreta ikad bili spremni suočiti se s tim događajima i za reviziju njihovih pozicija."

Predsjednik istražuje granice

Ona nam također objašnjava kako postoji sistem u onome što govori Bolsonaro: "Još od preuzimanja predsjedničke dužnosti on gleda, do kuda smije ići. Pritom govori zapravo neizrecive stvari koje onda odmah niječe slijedećeg dana. Na taj način on uspostavlja određen diskurs, a to je opasno."

Von Schönfeld je zabrinuta i takvom, ne baš odlučnom reakcijom vojske: "Niste više sasvim sigurni koliko u nekim dijelovima društva postoji jasno odbijanje autoritativnih struktura i kako bi se u tom slučaju ponašale oružane snage. Neka nedvosmislena izjava distanciranja bi svakako bila bolja", misli direktorica brazilskog ogranka Zaklade Heinrich Böll.

Upozorava nas i kako je već činjenica kako Bolsonaro istražuje granice onoga što je moralno dopustivo bez vidljivih posljedica zapravo svjesna demonstracija moći predsjednika. Doduše, čuli su se prosvjedi nekih političara i aktivista, prije svega u socijalnim mrežama. "Ali u drugim državama bi se tražila i njegova ostavka. Ovdje ne."

Dovoljno je ono što je rečeno?

Anja Czymmeck koja je pak na čelu brazilskog ogranka Zaklade Konrad Adenauer (bliske njemačkom CDU-u - op.ur.), vjeruje u demokraciju Brazila. Guverneri i gradonačelnici nesmetano provode svoje mjere u suzbijanju pandemije, a i Kongres djeluje neovisno i slobodno.

"Reakcija ministra obrane je pokazala kako je ovdašnja vojska za mir i stabilnost u okvirima ustava. Članovi vlade koji su aktivni časnici također su do sad uvijek djelovali u tom smjeru. Institucije tu funkcioniraju", uvjerava nas Czymmeck. Pritom treba dodati kako je Vrhovni sud Brazila ovog utorka pokrenuo postupak protiv organizatora tog prosvjeda za vojnu diktaturu kojem se obratio i brazilski predsjednik.

Bolsonaro se boji za svoju fotelju?

I povjesničar Carlos Fico se slaže da su čak i među Bolsonarovim biračima takvi zagovornici vojne diktature u manjini. "Ali tu ima simbolike, kad se predsjednik po tko zna koji put susretne s prosvjednicima koji drže transparente s takvim parolama."

On isto tako misli kako to pokazuje i u kojoj mjeri je predsjednik ugrožen na svom položaju: "Mislim da je predsjednik vrlo zabrinut kako bi mogao izgubiti svoj položaj u postupku opoziva. To je danas posve konkretna mogućnost", misli Fico.

Pogotovo ako njegova popularnost i dalje bude padala - već sad je još samo tridesetak posto, procjenjuje povjesničar. A kad onda i gospodarstvo padne u duboku krizu - što je gotovo neminovno zbog pandemije, onda bi to mogao biti i njegov kraj. Jer ekonomisti misle kako bi bilo moguće da ove godine nastane više milijuna nezaposlenih i gospodarski pad od najmanje 5%.

"A kad krene takav proces (opoziva), onda se vojska neće suprotstaviti", misli povjesničar. To bi onda značilo i da bi predsjednikom bio imenovan sadašnji potpredsjednik, Hamilton Mourão. Uzgred: Mourão je i sam visoki časnik brazilskih oružanih snaga.