Spriječiti je bolje nego liječiti

U prošlosti se u nekoliko navrata dogodilo da je neka članica zatražila pomoć Unije – a Bruxelles je po hitnom postupku aktivirao mehanizme za pomoć u slučaju katastrofa. Kako taj mehanizam izgleda?

Dok su se ovog ljeta milijuni Europljana odmarali na plažama mora i jezera, brojne poplave i požari pretvorili su vrijeme ljetnih praznika u pravu noćnu moru za žitelje Srednje i Južne Europe. Nakon lipanjskih poplava u Bavarskoj, Austriji, Češkoj i Slovačkoj, tijekom kolovoza su jug Europe, a posebice Grčku mučile velike vatrene stihije.

Koordinirana pomoć

Zahvaljujući novom sustavu pružanja koordirnirane pomoći unutar Europske unije, Italija, Francuska, Španjolska i Cipar su u Grčku poslale svoje Canadair-e za gašenje požara.

Sama Europska unija raspolaže s dva takva zrakoplova – oni su stacionirani na Korzici i djeluju na području Mediterana.

Pružanje brze pomoći moguće je i zahvaljujući sustavu za nadzor šumskih požara EU-a, koji stavlja na raspolaganje aktualne satelitske podatke o širenju vatrene stihije, te šestodnevnu vremensku prognozu na temelju koje se može naslutiti gdje bi vatra mogla izbiti.

Brza i prekogranična suradnja

Glavna karakteristika nove strategije Europske unije u slučaju prirodnih katastrofa je intenzivnija prekogranična suradnja – te zajednička i odlučna reakcija zemalja članica. Novim mjerama koje predlaže Komisija, EU želi predvidjeti i po mogućnosti čak spriječiti izbijanje požara ili poplava.

A od tog sustava ne profitiraju samo zemlje članice Europske unije. U slučaju potrebe Unija pomaže u cijelom svijetu - bez obzira radilo se o potresu u Kini, poplavi u Ekvadoru ili ciklonu u Mijanmaru.

Autor: dpa/EU.org/sma

Odg. urednik: Anto Janković