1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija bi balkanski „mini Schengen“

1. listopada 2019

Ideja o ukidanju trgovinskih barijera između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije nailazi na odobravanje gospodarstvenika. Ipak, neki politički analitičari ne vjeruju u dobre namjere Beograda.

https://p.dw.com/p/3QXck
Vučić i Rama u Beogradu 2014. godine
Vučić i Rama u Beogradu 2014. godineFoto: picture-alliance/dpa/Koca Sulejmanovic

Inicijativa srpskog predsjednika Aleksandra Vučića o ukidanju trgovinskih barijera između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije dobiva pozitivne kritike ekonomista i privrednika. Međutim, politika i politički analitičari su, za sada, suzdržaniji.

Za razliku od privrednika koji se nadaju da će dublja suradnja dovesti do povećanoga gospodarskog rasta u regiji, za političke analitičare sporne su i motivacija, ali i arhitektura inicijative koju su regionalni mediji već nazvali „mini Šengen“.

„Albanija i Kosovo neće podržati tu inicijativu, a siguran sam da i Makedonija neće prihvatiti parcijalne inicijative“, ocjenjuje za DW Naim Rashiti, direktor Balkanske istraživačke grupe (Balkans Policy Research Group) iz Prištine. „Samo punopravne inicijative koje uključuju sve zemlje mogu dobiti podršku, a ne one koje podrivaju suverenitet nekih od njih“, smatra Rashiti.

Vučić: Tako ćemo biti mnogo više poštovani u Europi

Predsjednik Srbije „gura“ tu ideju već godinama. Slične ili iste inicijative Vučić predlaže još od 2015. godine, a nešto kasnije mu se u planovima priključio i uskoro bivši povjerenik EU-a za proširenje Johannes Hahn. Prema izjavama koje je davao u New Yorku prošlog tjedna, Vučićeva ideja je da mini-balkanska grupacija nastupa slično Višegradskoj skupini.

„Važno je da zemlje regije razumiju da imaju koristi od toga, da naši ljudi razumiju da istupamo kao blok, jer ćemo tako biti mnogo više poštovani u Europi“, rekao je Vučić prošlog tjedna. Dužnosnici Srbije u međuvremenu objašnjavaju da je bit u tome da se prostor Zapadnog Balkana uredi kao zajedničko tržište i jedinstvena investicijska destinacija, s harmoniziranim propisima i pojednostavljenim procedurama.

Zoran Zaev i Aleksandar Vučić na otvorenju nove dionice auto-ceste kroz Grdeličku klisuru
Zoran Zaev i Aleksandar Vučić na otvorenju nove dionice auto-ceste kroz Grdeličku klisuru 19. 5. 2019.Foto: Regierung Nord-Mazedonien

EU podržava takve inicijative

Prema predsjedniku Privredne komore Sjeverne Makedonije Branku Azeskom, „ideju bi trebalo realizirati odmah, u bilo kojem formatu, bilo kad i bilo gdje.“ Azeski je agenciji Tanjug izjavio da EU već godinama podržava takve inicijative, „ali mi ih ne možemo razumjeti zato što smo nacionalno preosjetljivi“.

„Zato što mislimo da u pozadini takve ideje stoji nekakvo obnavljanje Jugoslavije i zato što na Balkanu ima previše povijesti, a vrlo malo budućnosti“, rekao je Azeski.

I Petar Gošev, bivši makedonski ministar za financije i guverner Narodne banke, vidi pozitivne strane prijedloga: „Energetski i transportni sektori su vrlo važni. Ubrzavanje protoka robe, smanjenje troškova i uklanjanje prepreka koristilo bi boljem ekonomskom razvoju regije“, kaže Gošev.

Rashiti: Srbija želi dominirati

Kosovski analitičar Rashiti ne dijeli mišljenje privrednika. On za DW objašnjava da poslije raspada bivše Jugoslavije nijedna vlada u regiji nije htjela uplitat se u regionalne inicijative koje podsjećaju na staru federaciju.

Razlozi zbog kojih Srbija inzistira na regionalnoj suradnji su različiti, kaže Rashiti. I svodi ih u tri točke: „Da bi dominirala na tržištu i u politici, da bi smanjila razlike i političke sporove i da bi izbjegla rješavanje neriješenih bilateralnih sporova, kao i suradnju s Kosovom."

I dosadašnje regionalne inicijative koje su uspjele zaživjeti nisu pokazale neke naročite rezultate. Jedino CEFTA se može izdvojiti kao djelomice uspješna, ali ni ona nikada nije kompletno prihvaćena od svih zemalja regije. Centralnoeuropski dogovor za slobodnu trgovinu, koji je na snazi već više od 30 godina, sada obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Kosovo, Moldaviju i Sjevernu Makedoniju.

Na summitu u Trstu 2017. Europska unija je preko povjerenika za proširenje Johannesa Hahna pokušala dati novi poticaj tom dogovoru nadajući se da će to potaknuti trgovinu i ekonomsku integraciju zemalja Zapadnog Balkana i postati osnova za formiranje regionalne ekonomske zone. Do danas od toga nema ništa, a zemlje se i dalje spotiču na političkim problemima. Posljednji takav slučaj je bio Summit EU-a i Zapadnog Balkana u poljskom Poznanu kada je Srbija odbila inicijativu za međusobno priznavanje diploma.

Sudionici summita Zapadnog Balkana 2017. godine u Trstu
Sudionici summita Zapadnog Balkana 2017. godine u TrstuFoto: DW/A. Feilcke

Suočavanje sa „slonom u sobi“

Može li se očekivati uspjeh regionalnih inicijativa u situaciji kada zemlje regije imaju neriješene sporove i ne vjeruju jedne drugima?

„Fokus bi trebalo staviti na rješavanje bilateralnih sporova“, smatra kosovski analitičar Rashiti. „Sjeverna Makedonija i Grčka su najbolji primjer za to. Tek kad se riješio bilateralni spor, sve ostale agende su glatko uslijedile. Srbija gura regionalnu suradnju da bi izbjegla ’suočavanje sa slonom u sobi’, a to je rješavanje pitanja Kosova“, kaže Rashiti za DW.

Suzdržanost u Skopju, kritike iz Tirane

Aleksandar Vučić će svoju ideju predstaviti premijerima Albanije Ediju Rami i Sjeverne Makedonije Zoranu Zaevu 9. i 10. listopada u Novom Sadu. Slučajno, taj balkanski mini-summit održava se točno pet mjeseci nakon što je upravo predsjednik Srbije, 9. svibnja ove godine, a poslije sastanka sa šeficom europske diplomacije Federicom Mogherini, prokomentirao ideju „malog Schengena“ između Tirane i Prištine kao „sumanutu priču“.

Vlasti u Sjevernoj Makedoniji za sada su suzdržane. Makedonski vicepremijer zadužen za europske integracije Bujar Osmani za DW kaže da će Skopje svoj stav o tim pitanjima graditi u dogovoru s Washingtonom i Bruxellesom. „Mi smo na korak do početka pregovora s EU-om, a de facto smo članice NATO-a, pa bi zato za takve inicijative trebalo konzultirati Washington i Bruxelles."

U Albaniji su pojedini političari oštro kritizirali Vučićevu ideju. Bivši zastupnik Socijalističke partije premijera Rame i lider političkog pokreta „Rešenje" Kočo Kokedima ocjenjuje da bi inicijativa mogla imati pogubne posljedice za albansku ekonomiju i poljoprivredu. Zato on traži da je Rama odbije.

„Regionalno, a ne parcijalno rješenje“

Umjesto parcijalnih rješenja koja obuhvaćaju samo određeni broj zemalja prištinski analitičar Rashiti predlaže da zemlje regije dogovore punu povezanost, slobodno kretanje robe i ljudi, odstranjivanje svih barijera za slobodnu komunikaciju, priznavanje diploma i profesija itd.

„Ali to nije moguće zato što još uvijek postoje ograničenja i kontrolirane granice. A između nekih zemalja, kao što su npr. Kosovo i BiH, postoji i vizni režim“, zaključuje Naim Rashiti.