„Srbija i Hrvatska se moraju suočiti s vlastitim zločinima“

Njemački list Die Welt u svom komentaru podsjeća da je Slobodan Praljak praktički već odslužio dosuđenu kaznu zatvora i u skoro vrijeme vjerojatno mogao izaći na slobodu, ali, piše autor, „on je svojim javnim samoubojstvom želio dati signal". „Praljkovo samoubojstvo je jedan od najradikalnijih prosvjeda protiv rada UN-ovog suda", konstatira komentator. U istom komentaru se rezimira i djelovanje Haškog suda: „Jer bilo je ispravno i važno da se pokušalo pravno proniknuti u civilizacijski kolaps od kojeg je u međuvremenu prošlo četvrt stoljeća. Ni narodi bivše Jugoslavije, a niti ostali Europljani, do danas nisu nadvladali tu traumu. I to također dokazuje Praljkov čin." 

A u svom izvještaju Die Welt se osvrće i na dio presude koji se odnosi na ulogu Hrvatske u ratu u BiH: „Za hrvatsku vladu je presuda brizantna. Nacionalno konzervativni HDZ, koji je bio na vlasti za vrijeme počinjenja ratnih zločina, i danas je na vlasti, a prvi predsjednik Tuđman i dalje je za mnoge junak. No u presudi  Slobodanu Praljku i drugim Hrvatima je također utvrđeno da su Tuđman i drugi čelnici HDZ-a sudjelovali u planiranju stvaranja etnički očišćenog hrvatskog teritorija unutar granica BiH."

„Rat u Bosni nije bio samo građanski"

I Der Tagesspiegel ističe činjenicu da je Haški sud utvrdio da su Herceg-Bosna i HVO bili pod „direktnom kontrolom tadašnje vlasti u Zagrebu" i podsjeća: „Na zaprepaštenje Zagreba, žalbeno vijeće je u srijedu najvećim dijelom potvrdilo prvostupanjske presude da je utemeljitelj hrvatske države Franjo Tuđman bio dio udruženog zločinačkog pokreta za etničko čišćenje i aneksiju Hercegovine."

Na taj dio presuda osvrće se i švicarski list na njemačkom jeziku Neue Zürcher Zeitung: „One (presude, op.ur.) pokazuju da rat u Bosni nije bio samo građanski rat nego da je i Hrvatska, pored Srbije, igrala veliku ulogu u prolijevanju krvi koje je 100.000 ljudi stajalo života." Konstatirajući da se sada u Hrvatskoj pribojavaju odštetnih zahtjeva Bošnjaka, autor prenosi mišljenje londonskog sociologa i poznavatelja Haškog suda Erica Gordyja da do toga neće doći jer bi to, kako je rekao, „bila prevelika politička cijena koju bi Sarajevo platilo za pogoršanje odnosa sa susjedom". „No bez sumnje, kaže Gordy, odštete žrtvama bi bile važna gesta pomirenja", prenosi NZZ.

„Tuđman i Milošević bili su u jednom jedinstveni"

U komentaru pod naslovom „Posljednja presuda" njemački list Die Tageszeitung također se bavi hrvatskom ulogom u ratu u BiH i konstatira da se „Hrvatska oduvijek teško suočavala s prošlošću". U prilog toj tvrdnji navodi: „Primjerice, u nacionalističkim krugovima se i dalje simpatizira ubilački ustaški režim, održavan milošću Mussolinija i Hitlera. I dalje se zločini tog režima uljepšavaju i prebijaju sa zločinima druge strane."

Komentator zaključuje da se to ponavlja i u odnosu na BiH te tvrdi kako su Hrvatska i Srbija bile jedinstvene oko toga da bi BiH trebalo podijeliti, a Bošnjake uništiti ili protjerati: „Unatoč svim napetostima između dviju nacija, njihovi vođe Franjo Tuđman i Slobodan Milošević bili su u jednom jedinstveni: u načelu nacionalističkog totalitarnog razmišljanja. U jednom takvom razmišljanju nema mjesta za suosjećanje sa žrtvama, nego ima samo hladnog ubojitog nasilja koje je tek nedostatno opisano pojmom 'etničko čišćenje'."

Autor komentara zaključuje da je Haški sud uspio „osvijetliti događaje na Balkanu" te ističe: „U kompleksnoj materiji u bivšoj Jugoslaviji postavljena su mjerila, prvo prošli tjedan presudom Mladiću, a sada presudom Prliću i ostalima. Tu ne čine nikakvu razliku okolnosti samoubojstva optuženog generala Slobodana Praljka: Srbija i Hrvatska su pod hitno pozvane na suočavanje s vlastitom prošlošću i vlastitim zločinima."